Dictionary of Croatian Philosophical Terminology

U prilogu se predlaže izrada Rječnika hrvatskoga filozofskoga nazivlja. U svezi s time ponjaprije se razmatraju neki osnovni sociolingvistički pojmovi kao pretpostavka rasprave o hrvatskome filozofskome nazivlju. Tako se u sklopu hrvatskoga susustavlja (dijasistema), tj. skupa svih hrvatskih sustava, razlikuje između hrvatskih naravnih sustava (organskih idioma) i onoga što bi se moglo nazvati biranim ili uzornim hrvatskim sustavom (katkada zvanim i hrvatskim književnim jezikom, ili pak hrvatskim standardom). Posebice se navode temeljne osobine biranoga sustava, kojima mora udovoljavati i (filozofsko) nazivlje kao njegov sastavni dio. Potom se ukratko prikazuje (novija) povijest biranoga sustava, dotično književnoga jezika, pri čem se naglasak stavlja na devetnaesto stoljeće i na »borbu« različitih jezikoslovnih škola, kao i na »pobjedu« tzv. hrvatskih vukovaca krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća. Zatim se razmatra ustroj takva Rječnika, kao i izvori koje bi trebalo uzeti u obzir. Na kraju se (posebice u Dodatku), na osnovi raščlambe pojedinih primjera, upozorava na neka obilježja današnjega hrvatskoga filozofskoga nazivlja koja se mogu smatrati utjecajem crkvenoslovjenskoga jezika srpske preuredbe (redakcije) na sudobni književni jezik.The compiling of the Dictionary of Croatian Philosophical Terminology is suggested. In this connection some fundamental sociolinguistic notions are firstly considered, as a basis for examination of the Croatian philosophical terminology. In that respect, among all Croatian (language) systems, which form Croatian diasystem, it is distinguished between the Croatian organic idioms and that what might be called selective or exemplary system (sometimes also called the Croatian literary language, or the Croatian standard language). Particularly, some essential features of the Croatian standard language, which philosophical terminology, as its part, must fulfil, are stated. The recent history of the Croatian selective system, that is of the Croatian literary language, is briefly presented. The »struggle« between different linguistic schools which existed in Croatia during the nineteenth century is described, and the so called ‘victory’ of the Croatian followers of Vuk Stefanović Karadžić at the end of the nineteenth century is emphasized. The structure of the Dictionary is considered, as well as the sources that should be taken into account. Finally (especially in the Supplement), upon the analysis of different examples, some features of the current Croatian philosophical terminology which could be regarded as the influence of the Serbian variant of the Old Church Slavonic upon the contemporary Croatian standard language are pointed out