Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji

In Slovenia, as well as in others parts of Europe, the share of abandoned agricultural land overgrown by forest has been increasing every year. This article deals with this process of succession in Haloze, in the north­eastern part of Slovenia. The main aim of this research was to find out how much of the abandoned agricultural land on the studied area has succeeded to forest in the last 20 years, to examine differences in species composition and the density of individuals of tree and shrub species between abandoned areas and younger developmental phases of forest, as well as to point out the strategies of succession on abandoned areas and compare them with the vegetation process of younger developmental phases in forest. Forest area increased by 7 % in the period from 1985 to 2005 in the study region. The results show that the succes­sional process on abandoned land starts with shrub species, while in younger phases of forest, tree species prevail entirely.Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata. U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istra­živanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dva­deset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvoj­nih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljopri­vrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma. Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacij­ske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordina­cija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilno­sti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hek­taru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama gr­mlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju raz­voja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojav­ljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija raz­voja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju ko­ljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je do­minirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najče­šće se pojavljuje Carpinus betulus. Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betu­lus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadi­jima ponovo dominira Fagus sylvatica