Tjelesna aktivnost i prevencija kardiovaskularnih bolesti u europi: nova saznanja

This paper summarizes the evidence on the relationship between physical activity (PA) and cardiovascular disease (CVD) that has been published mainly during the past 10 years. The primary focus is on aspects related to the primary prevention of the clinical events of coronary heart disease and stroke. The material was collected by conducting a search of the Medline, Embase and Cochrane electronic databases to identify systematic reviews and meta-analyses having been published on the relationship between PA and CVD since 2002. The terms used for the exposure were physical activity or exercise, and for the outcome the following terms: cardiovascular disease, coronary heart disease, coronary artery disease, coronary disease, myocardial infarction, stroke, peripheral vascular disease or peripheral arterial disease. In addition, committee reports on the topic were identified through scientific meetings and by personal communication. A large majority of the studies included in the reviews were prospective cohort studies of at-risk populations. The quantity and quality of scientific data on the cardiovascular and other health-related effects of physical activity has increased greatly during the past decade. The evidence now shows convincingly that insufficient physical activity is one of the key causal risk factors of CVD, particularly of the most prevalent of them, CHD and stroke. The effects of insufficient physical activity are mediated partly through the traditional major risk factors, and partly they are independent. This rather recently shown fact emphasizes the essential, irreplaceable role of PA for cardiovascular health. Strong epidemiological evidence indicates that a major part of the preventive effect of PA can be attained by activity that is applicable on a large scale in all European populations: moderate-intensity endurance or aerobic activity such as brisk walking on several days during the week, in total approximately 150 minutes per week. Higher, still attainable amounts of moderate-intensity PA would further increase the CV and other health benefits, particularly because PA in all domains, during leisure time, in domestic chores, in transport, and in occupational work has been shown to be effective. Prevention of CVD through increased PA brings also several other health benefits by decreasing substantially the risk of several of the most common chronic diseases and by improving and maintaining physical, mental, and cognitive functions. PA also decreases, even totally counterbalances in overweight persons the risk of CVD, as well as several other health hazards of being overweight and obese. It is clear that sufficient physical activity is an essential factor in attaining and maintaining health and functional capacity at all ages, and without sufficient physical activity all attempts to improve the health of the Europeans remain deficient.Članak sažima dokaze o odnosu između tjelesne aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti objavljene pretežno tijekom posljednjih 10 godina. Žarište je stavljeno na aspekte povezane s primarnom prevencijom kliničkih pojava koronarne bolesti srca i moždanog udara. Materijal je prikupljen pretraživanjem elektroničkih baza podataka Medline, Embase i Cochrane s ciljem pronalaženja sustavnih preglednih članaka i meta-analiza objavljenih na ovu temu u razdoblju od 2002. godine. Ključne riječi za pretraživanje bile su: tjelesna aktivnost (physical activity) ili tjelovježba (exercise), odnosno, za bolesti: kardiovaskularna bolest (cardiovascular disease), koronarna bolest srca (coronary heart disease), koronarna arterijska bolest (coronary artery disease), koronarna bolest (coronary disease), infarkt miokarda (myocardial infarction), moždani udar (stroke), periferna vaskularna bolest (peripheral vascular disease) ili periferna arterijska bolest (peripheral arterial disease). Nadalje, odborska izvješća na ovu temu pribavljena su preko znanstvenih skupova i osobnom komunikacijom. Velika većina istraživanja obuhvaćenih preglednim člancima bila su prospektivna kohortna istraživanja populacija pod rizikom. Kvantiteta i kvaliteta znanstvenih podataka o kardiovaskularnim i ostalim zdravstvenim učincima tjelesne aktivnosti značajno su porasle tijekom prošlog desetljeća. Dokazi danas uvjerljivo pokazuju da je nedovoljna tjelesna aktivnost jedan od ključnih uzročnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnih bolesti, a posebice najučestalijih među njima – koronarne bolesti srca i moždanog udara. Učinci nedovoljne tjelesne aktivnosti dijelom su posredovani tradicionalnim velikim rizičnim čimbenicima (poput visokog arterijskog krvnog tlaka ili koncentracije masnoća u krvi), a dijelom su i neovisni. Ova relativno recentno utvrđena činjenica naglašava esencijalnu, nezamjenjivu ulogu tjelesne aktivnosti u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Čvrsti epidemiološki dokazi ukazuju na to da se veći dio preventivnog učinka tjelesne aktivnosti može postići aktivnošću koja je u velikoj mjeri primjenjiva kod svih europskih populacija – to je aerobna aktivnost ili aktivnost izdržljivosti umjerenog intenziteta, poput žustrog hodanja tijekom nekoliko dana u tjednu, u ukupnom trajanju od približno 150 minuta tjedno. Veće, ali još uvijek ostvarive količine tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta još bi više povećale pozitivan kardiovaskularni, a i općeniti zdravstveni učinak, posebno stoga što se tjelesna aktivnost u svim domenama (u slobodnom vremenu, u kućanstvu, u svrhu prijevoza te na radnom mjestu) pokazala učinkovitom. Prevencija kardiovaskularnih bolesti pojačanom tjelesnom aktivnošću pruža i dodatne zdravstvene blagodati značajnim smanjenjem rizika od nekoliko najčešćih kroničnih bolesti, kao i unaprjeđenjem i održavanjem tjelesnih, mentalnih i kognitivnih funkcija. Tjelesna aktivnost također smanjuje, pa čak i u potpunosti predstavlja protutežu riziku od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a jednako djeluje i na više ostalih zdravstvenih rizika prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Jasno je da je zadovoljavajuća razina tjelesne aktivnosti esencijalni čimbenik postizanja i održavanja zdravlja i funkcionalnog kapaciteta u svakoj dobi, te da će bez zadovoljavajuće razine tjelesne aktivnosti svi pokušaji unaprjeđenja zdravlja Europljana ostati neuspješni