O DEFINICIJI FOLKLORNE DRAME U FOLKLORISTICI I TEATROLOGIJI

Pošavši od konstatacije da nema općeprihvaćene definicije folklorne drame, autorica upozorava i na neujednačenost terminologije. Analizira određenja folklorne drame uobičajena u povijesti kazališta i primjećuje da ona ne mogu zadovoljiti folkloristiku kojoj je potrebna drugačija definicija. Između termina folklorna drama i folklorna igra odlučuje se za folklornu igru, jer drama pretpostavlja svjesni sukob među pojedincima i društvenim grupama, a u folklornim igrama većinom nailazimo na pasivno podnošenje sudbine. Unutar folklorne drame folkloristi razlikuju: 1) mitsko-magijskooreligijske igre, 2) burleskne igre, farse i 3) historijske, pseudohistorijske ili romantične igre. Ta podjela donekle odgovara podjeli kojom se sluzi L. Smidt. Nakon što je navela primjere za spomenute kategorije, autorica primjećuje da su neke od kategorija u opadanju iii su sasvim nestale, dok s druge strane usprkos popularnosti folklornih igara u profesionalnim i amaterskim kazalištima i u audiovizualnim medijima dolazi do ozbiljnih pogrešaka u njihovoj prezentaciji, pa kao rezultat dobijamo lažni folklor. Potreba za stvaralačkim izražavanjem stvorit će prije ili kasnije novi tip folklorne igre s novim značenjima mita, magije i društvenih sukoba