U članku se nastoji pokazati na koji način francuski filozof Paul Ricœur »prisvaja« (u hermeneutičkom smislu) neke od Augustinovih koncepcija – prvi grijeh, vrijeme, »nutarnji učitelj« i pamćenje – i uključuje ih u svoje promišljanje o razumijevanju i samorazumijevanju ljudskog »bitka u svijetu« posredstvom interpretacije teksta. Ricœurovo »prisvajanje« tekstova koji hrane i obogaćuju njegovo vlastito promišljanje, kompleksno je i slojevito. Pojedini stručnjaci, međutim, upućuju ovakvom »prisvajanju« kritike. Tako Isabelle Bochet u knjizi Augustin dans la pensée de Paul Ricœur (2004), u preciznoj analizi Augustinova utjecaja na Ricœura, zamjera Ricœuru proizvoljan pristup kakav privilegira jedne, a zanemaruje druge aspekte Augustinove misli...
U drugom dijelu članka »Neki od problemskih aspekata ‘Projekta svjetski etos’« autor pokušava istakn...
Paul Ricoeur dovodi u pitanje filozofiju subjekta. Njegove knjige Temps et récit i Soi-même comme un...
Danilo Pejović (Ludbreg, 1928. – Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, p...
Prije samoga promišljanja odnosa metafore i filozofije, valjalo bi ponovno definirati što metafora j...
Prijevod Biblije A. Chouraquija, prijevod koji nastoji prevladati granice što odvajaju jezike i kult...
U ovom radu autor se bavi poimanjem, smislom i značenjem tradicionalne definicije istine »adaequatio...
Etos označava način opažanja i međudjelovanja sa svijetom, a pomoću hexisa (tjelesnog pamćenja i poz...
Od tri velika ideala modernog demokratskog doba, bratstvo je vrlo brzo zasjenjeno drugim dvjema vrij...
U ovom istraživanju izložena je kritička analiza »nove estetike« suvremenog njemačkog filozofa Gerno...
Vjekoslav Bajsić (1924–1994), koji je poput Karla Balića u mnogim bitnim postavkama svojega mišljenj...
Cilj je rada usmjeriti pažnju na neke pretpostavke koje se čine važnima za bolje razumijevanje mišlj...
Tekst je potaknut polemikom Gaje Petrovića sa Savkom Dabčević Kučar iz 1965. godine, odnosno člankom...
Promatrani s kulturalnoga i religijskog motrišta, europski korijeni su mnogovrsni: helenističko- rim...
Kao nastavljač smjera kontraktualne filozofije, Rousseau pristupa poimanju čovjeka na drugačiji nači...
Autor u ovome članku analizira pjesmu ruskog pjesnika Osipa Mandeljštama »Noću sam se umivao vani«, ...
U drugom dijelu članka »Neki od problemskih aspekata ‘Projekta svjetski etos’« autor pokušava istakn...
Paul Ricoeur dovodi u pitanje filozofiju subjekta. Njegove knjige Temps et récit i Soi-même comme un...
Danilo Pejović (Ludbreg, 1928. – Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, p...
Prije samoga promišljanja odnosa metafore i filozofije, valjalo bi ponovno definirati što metafora j...
Prijevod Biblije A. Chouraquija, prijevod koji nastoji prevladati granice što odvajaju jezike i kult...
U ovom radu autor se bavi poimanjem, smislom i značenjem tradicionalne definicije istine »adaequatio...
Etos označava način opažanja i međudjelovanja sa svijetom, a pomoću hexisa (tjelesnog pamćenja i poz...
Od tri velika ideala modernog demokratskog doba, bratstvo je vrlo brzo zasjenjeno drugim dvjema vrij...
U ovom istraživanju izložena je kritička analiza »nove estetike« suvremenog njemačkog filozofa Gerno...
Vjekoslav Bajsić (1924–1994), koji je poput Karla Balića u mnogim bitnim postavkama svojega mišljenj...
Cilj je rada usmjeriti pažnju na neke pretpostavke koje se čine važnima za bolje razumijevanje mišlj...
Tekst je potaknut polemikom Gaje Petrovića sa Savkom Dabčević Kučar iz 1965. godine, odnosno člankom...
Promatrani s kulturalnoga i religijskog motrišta, europski korijeni su mnogovrsni: helenističko- rim...
Kao nastavljač smjera kontraktualne filozofije, Rousseau pristupa poimanju čovjeka na drugačiji nači...
Autor u ovome članku analizira pjesmu ruskog pjesnika Osipa Mandeljštama »Noću sam se umivao vani«, ...
U drugom dijelu članka »Neki od problemskih aspekata ‘Projekta svjetski etos’« autor pokušava istakn...
Paul Ricoeur dovodi u pitanje filozofiju subjekta. Njegove knjige Temps et récit i Soi-même comme un...
Danilo Pejović (Ludbreg, 1928. – Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, p...