Iz perspektive suvremenih pristupa istraživanju identiteta razmatraju se procesi konstrukcije i življenja identiteta bunjevačkog stanovništva u zaleđu Novog Vinodolskog i Svetog Jurja. U interakciji s urbanijim primorskim središtima, Bunjevci iz zaleđa predstavljaju ruralni pol simboličke opreke urbano/ruralno. Na temelju nje atribuiran im je osjećaj "drugosti" kojeg oni u ovisnosti o lokalnim (objektivnim) odnosima moći ili prihvaćaju pasivno ili mu se aktivno (simbolički) odupiru. Vrši se semantička analiza lokalnih etnonima. U zaključku se, unutar zajedničkog teorijskog modela, sintetiziraju rezultati oba istraživanja.In this paper were considered the processes in the construction of the identity of Bunjevci inhabitants in the hinterland...
U ovome se radu nastoji na osnovi francuskih srednjovjekovnih privatnopravnih dokumenata pokazati št...
Polazišna je točka ovog rada problematika identiteta, podrijetla i migracije Amorita, koji se u znan...
U sklopu inventarizacije etnološke baštine otoka Drvenika autorica analizira tri ruralna zaseoka na ...
Rad tematizira identifikacijske procese primorskih Bunjevaca kroz povijesnu perspektivu od njihova d...
Autorica u uvodnom dijelu članka iznosi prijedloge mogućih teorijskih pristupa istraživanju bunjevač...
U radu se polazi od pretpostavke da se istarski identitet, odnosno identitet Istrana, o kojem postoj...
Polazeći od pretpostavke kako se identitet konstruira u interakciji ja i drugog, autorica u radu ana...
U radu se problematiziraju funkcije lokalnog identiteta i neka stajališta njihove komunikacije. Stog...
U radu se razmatra stvaranje simboličnih granica između dviju zajednica, primorskih Bunjevaca i stan...
U radu se prikazuje studija slučaja unutarnje, homogene migracije na primjeru preseljenja skupine lj...
Prestrukturiranjem privrede u Zapadnoj Evropi posebno su pogođene one socijalne skupine koje su i in...
Polazeći od povijesnih podataka o gradu i otoku Krku te propitujući iskaze ispitanika, autorica dola...
U ovom radu istražuje se tradicijski seoski identitet i mogućnost njegovog uključivanja u ruralni tu...
Rad govori o moliškim Hrvatima, najmanjom i najstarijom hrvatskom dijasporom u Europi, koja se nalaz...
U ovom radu istražuje se privrženost mjestu na primjeru učenika trećih i četvrtih razreda srednjih š...
U ovome se radu nastoji na osnovi francuskih srednjovjekovnih privatnopravnih dokumenata pokazati št...
Polazišna je točka ovog rada problematika identiteta, podrijetla i migracije Amorita, koji se u znan...
U sklopu inventarizacije etnološke baštine otoka Drvenika autorica analizira tri ruralna zaseoka na ...
Rad tematizira identifikacijske procese primorskih Bunjevaca kroz povijesnu perspektivu od njihova d...
Autorica u uvodnom dijelu članka iznosi prijedloge mogućih teorijskih pristupa istraživanju bunjevač...
U radu se polazi od pretpostavke da se istarski identitet, odnosno identitet Istrana, o kojem postoj...
Polazeći od pretpostavke kako se identitet konstruira u interakciji ja i drugog, autorica u radu ana...
U radu se problematiziraju funkcije lokalnog identiteta i neka stajališta njihove komunikacije. Stog...
U radu se razmatra stvaranje simboličnih granica između dviju zajednica, primorskih Bunjevaca i stan...
U radu se prikazuje studija slučaja unutarnje, homogene migracije na primjeru preseljenja skupine lj...
Prestrukturiranjem privrede u Zapadnoj Evropi posebno su pogođene one socijalne skupine koje su i in...
Polazeći od povijesnih podataka o gradu i otoku Krku te propitujući iskaze ispitanika, autorica dola...
U ovom radu istražuje se tradicijski seoski identitet i mogućnost njegovog uključivanja u ruralni tu...
Rad govori o moliškim Hrvatima, najmanjom i najstarijom hrvatskom dijasporom u Europi, koja se nalaz...
U ovom radu istražuje se privrženost mjestu na primjeru učenika trećih i četvrtih razreda srednjih š...
U ovome se radu nastoji na osnovi francuskih srednjovjekovnih privatnopravnih dokumenata pokazati št...
Polazišna je točka ovog rada problematika identiteta, podrijetla i migracije Amorita, koji se u znan...
U sklopu inventarizacije etnološke baštine otoka Drvenika autorica analizira tri ruralna zaseoka na ...