KLASIFICIRANJE PRIPOVIJEDAKA: NAPOMENE O INDEKSIMA I SUSTAVIMA KATALOGIZIRANJA

The paper deals with the historical and recent situation in classifying international folk tales and gives an overview of new developments, for example new catalogs for types and motifs. From the outset up to date, folk narrative researchers have been creating systems for ordering large masses of tale material according to genres, actors and incidents. The concentration on oral traditions, however, has largely neglected the important literary history of many tales. It was necessary to include such information into the new international catalog ATU (Aarne/Thompson/Uther). The concept of tale type and here must be understood to be flexible. It is not a constant unit of measure or a way to refer to lifeless material from the past. Instead, as part of a greater dynamic, it is adaptable, and can be integrated into new thematic compositions and media. Some former catalog makers also had used the system of numbers for expansion beyond number 2400 in order to describe other genres such as legends, riddles, ballads, etiologies, etc. Although a satisfying system for classification of folk narratives has not yet been found the present system has provided scholars with many valuable and practical research instruments, and numerous methodological and theroretical by-products.Rad opisuje povijesno i suvremeno stanje klasificiranja međunarodnih tipova usmenih pripovijedaka i predstavlja nove kataloge. Od početka do danas istraživači usmenih priča su stvarali sustave za razvrstavanje opsežnoga pripovjednog gradiva prema žanrovima, likovima i zbivanjima. Usredotočenost na usmene tradicije većinom je zanemarivala važnu književnu povijest mnogih priča. Bilo je nužno te promjene uključiti u novi međunarodni katalog ATU (Aarne/Thompson/Uther). Pojam tipa pripovijetke treba shvaćati fleksibilno. To nije stalna mjerna jedinica ili način za referiranje beživotnog materijala iz prošlosti. Umjesto toga, dinamičan je, prilagodljiv te se može integrirati u nove tematske cjeline i medije. Neki prijašnji sastavljači kataloga također su širili kataloške brojeve iza broja 2400 da bi opisali druge žanrove poput predaja, zagonetki, balada i etioloških priča. Iako zadovoljavajući sustav za klasificiranje usmenih pripovijedaka još nije pronađen, sadašnji sustav znanstvenicima nudi vrijedne i praktične istraživačke instrumente te brojne metodološke i teorijske nusproizvode