The Adjustment of Croatian Law to the Law of the European Union

Svaka država koja želi postati članicom Europske unije, pa tako i Hrvatska, mora ispuniti određene uvjete kako bi nakon priključivanja Uniji mogla funkcionirati u sklopu njezinih sustava i već utvrđenih pravila. Problem prilagodbe hrvatskoga prava pravu Europske unije aktualan je zbog činjenice da Hrvatska ima sve manje vremena za harmonizaciju velikog broja propisa. Zbog raznih ranijih poteškoća i nesustavnosti pravnoga sustava Hrvatska se u tom poslu našla pred mnoštvom problema. Harmonizacija tolike količine pravnih propisa iznimno je zahtjevan i opsežan posao, no njegovim završetkom istinski proces prilagodbe hrvatskoga pravnoga sustava tek počinje. Nije dovoljno samo imati dobre propise, oni neće imati značajan učinak na hrvatski pravni sustav ne budu li se ispravno primjenjivali. Nov pravni poredak koji je nastao stvaranjem Europske unije štiti temeljne vrijednosti mira, jednakosti i solidarnosti. Obveza je država članica i država koje će to tek postati da ograniče svoju zakonodavnu suverenost i podrede je tom nadnacionalnom i neovisnom pravnom poretku. Pravna stečevina Europske unije podijeljena je u mnoštvo poglavlja s kojima svaka država članica mora uskladiti svoje propise. Ovisno o njihovu poglavlju i vrsti neki pravni akti imaju izrazito obvezujući, nadnacionalni učinak i u njima se prednost daje pravu Europske unije, dok se kod nekih drugih akata i poglavlja nazire viši stupanj autonomije nacionalnih pravnih poredaka. Hrvatska je dosad uskladila velik broj pravnih propisa, ali kako će taj posao teći dalje i na koji će se način takva drastična promjena pravnoga sustava odraziti na politički, gospodarski i socijalni realitet, pokazat će godine koje dolaze, u kojima je Hrvatska dužna privesti kraju prilagodbu vlastitoga pravnoga sustava europskom.Since the the Agreement on Stabilisation and Association between the Republic of Croatia and the European Communities has been signed, Croatia is faced with a problem of increasing urgency, namely the adjustment of its law, its law system, to the law legacy of the European Union. Civil service bodies are continuously engaged in harmonising the two law systems, but because of the diffi culty of the task and the internal problems of the Croatian law system, they face a variety of diffi culties. The harmonisation of legal rules imposes itself as the most demanding criterion for the admission of Croatia to the European Union. The comprehensiveness and complexity of the European law system leave Croatia with little time for a successful adjustment. Parlamenti u tranziciji: početno desetljeće postkomunističkih i postsovjetskih parlamenata