Value orientations and religiosity

Vrijednosne orijentacije ispituju se u kontekstu modernizacije i tranzicije hrvatskog društva. Istraživanje se odnosi i na religijska oblikovanje vrijednosnih stavova koji se strukturiraju u dominantnu vrijednosnu paradigmu. Po svojoj važnosti za socijalnu integraciju, one imaju značajke socioantropoloških i kulturnih kapaciteta prvoga reda. Vrijednosni stavovi sa snažno izraženom emocionalno-kognitivnom dimenzijom i socijalno-političkim određenjem uključuju naglašena patrijarhaina, autoritarna, etnocentrička, nacionalna i tradicionalna obilježja. Ona su diskriminacijski kriterij u određivanju tradicionalnog ili modernog polja vrijednosnih prioriteta. U prihvaćanju tradicionalnih i modernih vrijednosti postoje razlike s obzirom na religioznost i nereligioznost ispitanika. Iako obje skupine ispitanika prihvaćaju obadva tipa vrednota, pa ta dva vrijednosna polja interferiraju, religiozni značajno više i prioritetnije participiraju na tradicionalnim vrednotama, anereligiozni na modernijem vrijednosnom sklopu. U prihvaćanju tradicionalnih i modernih vrijednosti ispitanici se razlikuju i s obzirom na učestalost sudjelovanja u religijskoj praksi. Rezultati analize varijance religijske prakse i faktorski strukturiranih vrijednosnih orijentacija pokazali su povezanost tradicionalnih vrijednosnih orijentacija i učestalijeg sudjelovanja u religijskoj praksi, kao i potpuni izostanak takve prakse u ispitanika koji više prihvaćaju moderne (liberalne) vrijednosne orijentacije. Vrijednosne orijentacije su proces i po svojoj su prirodi latentne, te se nalaz istraživanja valja promatrati u sklopu širih modernizacijskih procesa.Value orientations are examined in the context of modernization and transition of Croatian society. The research refers also to the religious shaping of value attitudes that are being structured into a dominant value paradigm. As to their importance in relation to the social integration, they have characteristics of socio-anthropological and cultural capacities of the highest rank. Value attitudes with a strongly expressed emotional-cognitive dimension and social-political determination include strong patriarchal, authoritarian, ethnocentric, national and traditional features. They are a discriminative criterion in determining the traditional or modern field of value priorities. There are differences in accepting the traditional and modern values in relation to religiosity and non-religiosity of a respondent. Although the both groups of the respondents accept the both types of values, so there is an interference of these two value fields, the religious ones participate considerably more giving more priority to traditional values white the non-religious to a more modern value framework. In accepting the traditional and modern values the respondents also differ when the frequency of participating in religious practice is in question. The results of the analysis of the variance of religious practice and the value orientations structured in factors, showed a connection between the traditional value orientations and more frequent participation in religious practice, as well as a complete absence of such a practice with those respondents that accept more modern (liberal) value orientations. Value orientations are a process and they are latent by their nature, so the results of the research should be examined in the context of wider processes of modernization