Porez na dodanu vrijednost an temelju računa-usporedba Hrvatske sa zemljama Europske unije

Postavljeni ciljevi o funkcioniranju internog tržišta Europske unije koji se odnose na slobodno kretanje osoba, robe, usluga i kapitala nailaze na određene prepreke u obliku poreznih propisa unutar pojedinih zemalja Europske unije. Porezni sustav doprinosi prikupljanju poreznih prihoda, njihovoj redistribuciji i stabilizaciji pojedinih ciljeva, kao što su npr. poticaji zapošljavanja i sl. Upravo zbog toga porezni sustav mora biti što transparentniji i jednostavniji. Europska unija treba postati konkurentna, znanju orijentirana ekonomija na svijetu, sposobna za razuman ekonomski rast s više radnih mjesta i boljom socijalnom osjetljivošću. Zato treba harmonizirati i pojednostavniti porezne sustave u svim zemljama Europske unije. U vezi s tim najčešće se postavlja pitanje: Do koje mjere je potrebna ili poželjna usklađenost poreznog sustava? Smatra se kako harmonizacija mora postojati u najmanjoj mjeri da se spriječi diskriminacija u slobodnom kretanju rada, kapitala, robe i usluga, ali i da se spriječi iskrivljena konkurencija koja se pojavljuje na tržištima pojedinih zemalja članica Europske unije. Harmonizacija poreznog sustava unutar internog tržišta najbolje se očituje kod poreza na dodanu vrijednost