Dugoročni demografski procesi u Hrvatskoj u svjetlu popisa stanovništva 2001. godine

U ovom radu razmatrani su dugoročni, polustoljetni demografski procesi u Hrvatskoj s aspekta podataka dobivenih u posljednjem popisu stanovništva (2001. godine). To su sljedeći procesi: depopulacija (parcijalna i ukupna), njezine sastavnice (prirodna promjena i migracija), prostorni aspekt depopulacije, njezino širenje i neravnomjerni razmještaj stanovništva) te starenje stanovništva (ukupno i prema pojedinim starosnim kontingentima). Iako podaci popisa 2001. godine zbog promjene popisne koncepcije u tom popisu u odnosu na ranije popise (od 1948. do 1991. godine) nisu posve usporedivi, pokazalo se da su se navedeni procesi nastavili, napose u posljednjem međupopisnom razdoblju (1991.-2001.). Rat u Hrvatskoj, zatim privredna recesija i činjenica da Hrvatska nema potrebnu populacijsku politiku, djelovali su na ubrzanje navedenih nepovoljnih procesa, što ima negativne ne samo demografske već sve više ekonomske i socijalne implikacije za razvoj Hrvatske. Snagom demografske inercije ti se procesi (uz ostale nepromijenjene uvjete) tijekom sljedeća tri desetljeća ne samo nastavljaju nego i ubrzavaju. U Hrvatskoj sve više dolazi do izražaja tzv. negativni populacijski momentum, a demografski problem, napose sa stanovišta tekućih promjena u dobnoj strukturi, postaje sve više društveno-gospodarski problem