Uređenja međa

Međa predstavlja zamišljenu liniju do koje se proteže vlasnikova pravna vlast na nekretnini. Pod nekretninom se podrazumijevaju čestice zemljine površine , zajedno sa svim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. Prema tome, nekretninom se prvenstveno smatra zemljište i sve ono što je sa zemljištem trajno spojeno. Budući da je zemljište podijeljeno na čestice koje su u vlasništvu različitih osoba, neminovno je da će u određenim trenutcima dolaziti do preklapanja i kolizije prava vlasnika susjednih nekretnina. Da bi te kolizije bile što rjeđe, uspostavljen je institut susjedskih prava, koja nisu neka samostalna, posebna prava, već proizlaze iz prava vlasništva i ne mijenjaju sadržaj prava vlasništva, već samo stvaraju odnos ravnoteže između pravnih vlasti većeg broja subjekata. Kao jedno od tih susjedskih prava, naš pravni poredak prepoznaje i među. Međe, odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima. Ukoliko dođe do situacije da međašni znakovi postanu neprepoznatljivi ( bilo zbog proteka vremena, a bilo zbog klimatskih uvjeta ili sl.), među je potrebno urediti, odnosno obnoviti je ili ispraviti, ovisno o stupnju oštećenja i raspoznatljivosti međašnih znakova, te o tome je li sporna ili nije. Postupak uređenja međa izvanparnični je postupak, a budući da Republika Hrvatska još uvijek nema zakon o izvanparničnom postupku, u primjeni su kao pravna pravila odredbe bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine