Prirodni antioksidativni sastojci odabranog aromatičnog bilja i njihovo djelovanje protiv pojedinih patogenih mikroorganizama

Aromatic plants contain natural antioxidant constituents such as phenolic compounds, which have attracted a great deal of public and scientific interest because of their health-promoting effects as antioxidants. Five plants, Filipendula ulmaria (meadow sweet), Crataegus monogyna (hawthorn), Polygonum aviculare (polygonum), Potentilla anserina (silverweed),and Pelargonium purpureum (little robin), have been examined in order to determine their phenolic composition. Reversed-phase high performance liquid chromatography (RP-HPLC) was employed for the identification and quantification of phenolic compounds ofthe aforementioned plants. Gas chromatography–mass spectrometry method (GC-MS) was also used for identification of phenolic compounds after silylation. Analysis of the non-volatile and thermolabile phenolic compounds by GC-MS presupposes their conversion intovolatile and thermotolerant derivatives. The derivatization process was optimized againstreagents, temperature and reaction time. The antioxidant capacity was determined in driedplants and in their methanol extracts with the Rancimat test using sunflower oil as substrate. Both pulverized plants and extracts showed antioxidant capacity. Total phenoliccontent in the extracts was determined spectrometrically applying the Folin-Ciocalteu assay and it ranged from 7.2 to 28.2 gallic acid equivalents (GAE)/(mg/mL). Antimicrobial activity of the extracts against selected microorganisms was performed using the disk diffusion method. Gram-(+) bacteria were more sensitive to the plant extracts than Gram-(–) bacteria.Aromatično bilje sadrži prirodne antioksidanse poput fenolnih spojeva koji su zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje privukli pozornost javnosti i znanstvenika. Istražen je fenolni sastav pet vrsta biljaka: končare (Filipendula ulmaria), bijeloga gloga (Crataegus monogyna), troskota (Polygonum aviculare), petoprsta (Potentilla anserina) i purpurne iglice (Pelargonium purpureum). Za određivanje koncentracije i sastava fenolnih spojeva upotrijebljena je visokodjelotvorna tekućinska kromatografija obrnutih faza, a za određivanje sastava fenolnih spojeva, nakon supstitucije vodikova atoma sa -SiMe3 skupinom, primijenjena je plinska kromatografija u kombinaciji s masenom spektrometrijom, kojom je utvrđeno da je došlo do konverzije iz nehlapljivih derivata u hlapljive derivate i iz termolabilnih derivata u termotolerantne derivate. Da bi se dobili derivati željenih svojstava, optimirani su koncentracija reagensa, temperatura i vrijeme reakcije. Primjenom Rancimat metode (kao supstrat je upotrijebljeno suncokretovo ulje) dokazana su antioksidativna svojstva sušenog bilja i ekstrakta dobivenog s metanolom. Primjenom Folin-Ciocalteau metode spektrofotometrijski je određen ukupni udjel fenola u ekstraktima, koji je iznosio 7,2-28,2 mg/mL (izraženo kao galna kiselina). Antimikrobna aktivnost ekstrakata dokazana je disk-difuzijskom metodom, pri čemu je ustanovljeno da su ekstrakti više utjecali na rast Gram-(+) bakterija nego na rast Gram-(-) bakterija