Rad polazi od shvaćanja različitih značenja utemeljenja nakon čega donosi pregled najvažnijih čvorišta zapadnoga mišljenja o političkom uređenju međuljudskih odnosa. Rad se tako osvrće na pojavu pitanja o politici uopće, na Platonov paralelizam duše i polisa, Aristotelovo shvaćanje čovjeka kao društvenoga bića iz čega je i život u polisu shvaćen kao rezultat ljudske društvene naravi, na helenski kozmopolitizam, na kršćanstvo i srednjovjekovnu političku filozofiju i odnos Crkve i države, na novovjekovno shvaćanje politike kao zaštite od zla, na Lockea i ključnu ulogu njegova shvaćanja nagona za samoodržanjem unutar političke filozofije, na otkriće kolektivne volje kod Rousseaua, na Hegela i shvaćanje države kao ozbiljenja slobode, potom na p...