Carcass traits of baby beef simmental cattle

The objective of this investigation was to determine the distribution within EUROP classes and carcass traits (weight and measurements, dressing percentage, shares of separated fat and dissected muscle, fat, bone and tendon tissues) of young Simmental bulls (n=13) and heifers (n=13), which were produced as Croatian baby beef designed for export. The EUROP classification showed a favourable conformation of both, bulls and heifers with about one third of carcasses graded as highest E class. The heifer’s fatness was less favourable and almost half of carcasses were classified as high fat class(4) and thus less valid. The amount of trimmed carcass fat was higher (P>0.001) in heifers than in bulls (6.68 % vs. 4.70 %) as well as the share of fat tissue after carcass dissection (10.58 % vs. 7.27 %). The share of muscle tissue in the carcass was higher (P>0.001) in bulls compared to heifers (70.45 % vs. 67.09 %). The bulls also showed a longer (P>0.05) carcass length (135.66 cm vs. 132.07 cm), as well as a larger (P>0.001) perimeter of the leg (122.65 cm vs. 116.38 cm) in comparison with heifers. The differences between bulls and heifers in dressing percentage, leg length, shares of Milanese cut, bone and tendon tissue in the carcass were small and not significant(P>0.05).PROŠIRENI SAŽETAK Hrvatska je tradicionalni izvoznik baby-beef mesa intenzivno utovljene mlade simentalske junadi. Najviše se obrađuje u obliku milanskog reza i izvozi na tržište Italije. Od 2004. godine u klaonicama Hrvatske primjenjuje se jedinstveni EUROP klasifikacijski sustav ocjene goveđih trupova na liniji klanja. Prema njemu se konformacija i zamašćenost trupa ocjenjuju određenim klasama omogućavajući naplatu i promet trupova na EU tržištu prema usporedivim cijenama. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti distribuciju unutar EUROP klasa i svojstva trupa mladih simantalskih tovnih bikova i junica proizvedenih kao hrvatski baby beef namijenjen za izvoz na talijansko tržište. Istraživanje je provedeno na 26 životinja, 13 bikova i 13 junica, simentalske pasmine domaćeg podrijetla. Prosječna masa bikova na početku tova iznosila je 294 kg, a masa junica 288 kg. Tov je trajao oko 5 mjeseci uz uobičajeni režim hranidbe: silaža kukuruznog zrna po volji uz dodatak 1 kg koncentrata i 1 kg sijena po grlu dnevno. Završna masa bikova na kraju tova iznosila je u prosjeku 510 kg, uz prosječan dnevni prirast od 1,4 kg, dok je završna masa junica iznosila u prosjeku 455 kg uz prosječan prirast 1,1 kg dnevno. Pred klanje životinje su bile stare oko 12 mjeseci. Klanje i klaonička obrada obavljeni su u IMI Ivanec, u klaonici odobrenoj za izvoz u EU, prema propisanoj proceduri. Masa toplog trupa određena je zajedno s potkožnom, bubrežnom i zdjeličnom masti. Randman je izračunat pomoću formule: (masa toplog trupa / završna masa) x 100. Suvišno potkožno masno tkivo s butova i slabina, kao unutrašnji masni depoi (bubrežna i zdjelična mast) uklonjeni su s desne polovice i izvagani radi određivanja udjela izdvojene masti u trupu. Po završenoj obradi na toplim trupovima izvršena je klasifikacija prema EUROP sustavu od strane ovlaštenog klasifikatora (Agroinspekt d o.o.). Klasifikacija je uključivala vizualnu ocjenu konformacije trupa (iskazanu kao E-odlična, U-vrlo dobra, R-dobra, O-umjerena ili P-slaba) i zamašćenosti trupa (iskazanu kao 1-vrlo niska 2-niska, 3-prosječna, 4-visoka or 5-vrlo visoka). Na desnim polovicama određene su mjere trupa metrom: duljina trupa (mjerena od prednjeg ruba symphysis pubis do prednjeg ruba prvog rebra), duljina buta (mjerena od sredine koljenog zgloba u pravcu do prednjeg ruba symphysis pubis) ili vrpcom: opseg buta (mjeren kao maksimalna horizontalna kontura buta u visini symphysis pubis). Nakon hlađenja kroz 48 sati na 4°C, određena je masa hladnih trupova. Sastav tkiva u trupu određen je potpunom disekcijom desne polovice svakog trupa. Polovice su prvo rasječene u četvrti rezom između osmog i devetog rebra a zatim u dijelove prema shemi prikazanoj u slici 1 (DLG metoda, Scheper and Scholz, 1985). Svaki dio trupa je izvagan i diseciran na mišićno, masno, koštano i vezivno tkivo. Ukupna masa razdvojenih tkiva korištena je za izračun udjela određenog tkiva u trupu. Ocjena milanskog reza, kao postotka od mase toplih polovica uključivala je stražnju koljenicu, but, leđa i podslabinske mišiće. Svojstva trupa bikova i junica uspoređena su t-testom korištenjem PROC TTEST naredbe Statistical Analysis System (SAS Institute, 1999). EUROP klasifikacijapokazalajepovoljnukonformacijutrupa i kod bikova i kod junica s oko ⅓ trupova ocijenjenih najvišom E klasom. Zamašćenost junica međutim, bila je manje povoljna i gotovo polovica trupova bila je klasificirana kao visoko zamašćena (klasa 4) te manje vrijedna. Količina izdvojene masti s trupa bila je viša (P>0,001) kod trupova junica nego kod trupova bikova (6,68 % prema 4,70 %) jednako kao i udio masnog tkiva nakon disekcije trupova (10.58 % prema 7.27 %). Udio mišićnog tkiva u trupu bio je viši (P>0,001) kod bikova nego kod junica (70,45 % prema 67,09 %). Bikovi su također imali duži (P>0,05) trup (135,66 cm prema 132,07 cm) kao i veći (P>0,001) opseg buta (122,65 cm prema 116,38 cm). Razlike između simentalskih tovnih mladih bikova i junica u klaoničkom randmanu, duljini buta, udjelu milanskog reza u trupu, kao i udjelima koštanog i vezivnog tkiva nisu bile značajne (P>0,05)