Obrađeno je pitanje udjela J. J. Strossmayera u pripremi izdanja glagoljskoga misala iz 1893. godine koje je pripremio Dragutin Parčić i koje je tiskano u Rimu u Tiskari Kongregacije za širenje vjere. Na temelju korespondencije Strossmayera, bečkih nuncija za dotična razdoblja i vatikanskih državnih tajnika, kao i drugih službenika koji su bili uključeni u taj proces, autor rekonstrurira ulogu đakovačkog biskupa i zaključuje da je zapravo on bio začetnik toga djela, već od prvoga pohoda Rimu, o Uskrsu 1859. Iako se u završnoj fazi, devedesetih godina ne vidi Strossmayerovo ime u prvom planu, ipak je i u tom razdoblju njegova uloga nezaobilazna, jer je on kao biskup primio D. Parčića u svoju biskupiju još 1867. i predložio ga iste godine za ...