Iako ženska zastupljenost u nacionalnim parlamentima nakon Drugoga svjetskog rata stalno raste, žene još uvijek nisu postigle ni 20% zastupljenosti. Parlamenti u kojima participira 30% ili 40% žena češće se spominju kao hvalevrijedne iznimke negoli (još neostvareni) cilj. Razlozi ovakvog stanja leže u specifičnim rodnim/spolnim preprekama tj. političkim, socioekonomskim i sociokulturnim faktorima koji utječu na ulazak žena u parlamente. U ovome se radu razmatraju ovi faktori te posljedice veće zastupljenosti žena za politički sustav i društvo u cjelini. Autorica zaključuje kako, osim zadovoljenja ideala pravednosti, povećanje udjela žena u nacionalnim parlamentima može poboljšati položaj žena u društvu, ali i povjerenje žena i muškaraca u p...
U suvremenoj teoriji ustavnog prava postoji nekoliko \u27\u27verzija\u27\u27 odnosa između demokraci...
Ponajprije uspoređujem deliberativne modele demokracije s liberalnim i republikanskim te razmatram m...
Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguć...
Sustavi uspostavljeni nakon pada socijalizma počivaju na uvjerenju da liberalno- demokratski politič...
Lingvistička istraživanja pokazala su da postoje razlike u govoru žena i muškaraca te da postoje spe...
Kroz povijest žene su uvijek bile podcjenjivane i osporavane, oduvijek se smatralo da je njihov zada...
Svaka je izborna godina povod za usporedbu društvenih opredjeljenja i prakse. Kako se u Hrvatskoj os...
U radu se razmatraju čimbenici koji određuju stupanj sudjelovanja žena u parlamentarnom odlučivanju....
Autonomni i samoupravni karakter mikrolokalnih oblika organiziranja građana derogiran je političkom ...
Rad istražuje što žene lideri, kojih je u politici u svijetu sve više, unose u politiku. Opisana su ...
U radu je prikazano istraživanje promjene uloge vrijednosti u suvremenom političkom poretku, obiljež...
IN CROATIAN: Češka je Hrvatskoj jako dobro poznata država. Pa ipak, o češkoj politici malo se zna i ...
Autor potiče obnovu političke filozofije postavljajući pitanje što znači ponovno misliti politički u...
Privatno i javno grčke su kategorije i od antike do danas čitava se povijest može sagledati u njihov...
Dženderizam je novonastajući koncept koji se odnosi na glavnostrujašku politiku koja nameće pozitiva...
U suvremenoj teoriji ustavnog prava postoji nekoliko \u27\u27verzija\u27\u27 odnosa između demokraci...
Ponajprije uspoređujem deliberativne modele demokracije s liberalnim i republikanskim te razmatram m...
Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguć...
Sustavi uspostavljeni nakon pada socijalizma počivaju na uvjerenju da liberalno- demokratski politič...
Lingvistička istraživanja pokazala su da postoje razlike u govoru žena i muškaraca te da postoje spe...
Kroz povijest žene su uvijek bile podcjenjivane i osporavane, oduvijek se smatralo da je njihov zada...
Svaka je izborna godina povod za usporedbu društvenih opredjeljenja i prakse. Kako se u Hrvatskoj os...
U radu se razmatraju čimbenici koji određuju stupanj sudjelovanja žena u parlamentarnom odlučivanju....
Autonomni i samoupravni karakter mikrolokalnih oblika organiziranja građana derogiran je političkom ...
Rad istražuje što žene lideri, kojih je u politici u svijetu sve više, unose u politiku. Opisana su ...
U radu je prikazano istraživanje promjene uloge vrijednosti u suvremenom političkom poretku, obiljež...
IN CROATIAN: Češka je Hrvatskoj jako dobro poznata država. Pa ipak, o češkoj politici malo se zna i ...
Autor potiče obnovu političke filozofije postavljajući pitanje što znači ponovno misliti politički u...
Privatno i javno grčke su kategorije i od antike do danas čitava se povijest može sagledati u njihov...
Dženderizam je novonastajući koncept koji se odnosi na glavnostrujašku politiku koja nameće pozitiva...
U suvremenoj teoriji ustavnog prava postoji nekoliko \u27\u27verzija\u27\u27 odnosa između demokraci...
Ponajprije uspoređujem deliberativne modele demokracije s liberalnim i republikanskim te razmatram m...
Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguć...