Autor tematizira Schelerovu filozofiju rata osvrćući se na njegovo djelo Genij rata. U kontekstu Njemačke zahvaćene Prvim svjetskim ratom, Scheler je polemizirao s različitim interpretacijama biti i naravi rata, osobito s onima gdje se rat svodi na ekonomske ili sociologijske uzroke, jer je kod jednoga “pravog” rata posrijedi samo duhovna pobuda ka povećanju vlasti. Rat je shvaćen kao dio ljudske naravi, ali ne kao puka borba za opstanak, nego kao borba za moć koja do krajnosti uzvisuje, proširuje i produbljuje zajedničke i nedjeljive vrijednosti naše ćudoredne svijesti. Autor ističe kako je Schelerova namjera veličati rat nasuprot Kantovu univerzalizmu i racionalizmu, osobito odbacujući Kantovu ideju “vječnog mira” i sve što je vezano uz k...