Music as a Form of Popular Aspects of Vocal-Instrumental Music in Zagreb between the Two World Wars

Osnovni je cilj rada, kroz kritičko »čitanje» kulturnog proizvoda popularne glazbe u Zagrebu između dvaju svjetskih ratova, ponuditi prikaz raznovrsnih uporabnih karakteristika određenih glazbenih proizvoda koji su cirkulirali tadašnjim tržištem simboličkih dobara, te, u kontekstu dostupnih svjedočenja i podataka o društvenom i kulturnom statusu glazbe i njenih djelatnika tog razdoblja, apostrofirati moguće funkcionalne odredbe koje je takav, specifično prostorno i vremenski lociran, proizvod imao. Crpeći teorijsku podlogu iz raznorodnih, prvenstveno kulturno-kritičkih, sagledavanja popularne glazbe, ali i ostalih sastavnica šireg konteksta funkcioniranja kulture, rad nudi «višekutan» pristup fenomenu popularne glazbe na pozadini tekstualnog čitanja njezinih artikulacija i značenja kroz ne nužno muzikološki posredovane medijske i analitičke postupke. Od sagledavanja samog fenomena popularnoga i popularnosti glazbe u navedenom razdoblju, preko interpretacije njezine funkcijske ugniježđenosti u sociokulturni kontekst, rad pruža naznake nekih osnovnih implikacija takvog načina proučavanja glazbe, te zadire u pokušaj konceptualnog zahvaćanja glazbe, ne samo kao medijem posredovane notne i zvukovne strukture, već također i kao šireg kulturnog proizvoda, koji je izložen raznovrsnim uporabama s različitim ciljevima, svrhama i funkcijama, od kojih je zasigurno značajna i ona popularnofikcijskog određenja.The basic aim of the paper is both to offer - through critical «reading» of the popular music cultural product in Zagreb between the two world wars - a review of the diversified usable characteristics of particular musical products that circulated on the then-market of symbolic assets, as well as to single out - in the context of accessible testimonies and data on the social and cultural status of music and its participants during that period – the possible functional dispositions which that product, specifically anchored in time and place, used to have. Creating a theoretical basis by drawing on various, primarily cultural and critical comprehensions of popular music, as well as from other broader context components of the functioning of culture, the paper offers a «polygonal» approach to the popular music phenomenon against the background of textual reading off of its articulations and meanings through (not necessarily) musicologically mediated media and analytical procedures. From comprehension of the very phenomenon of the popular and the popularity of music in the period under consideration, through the interpretation of popular music\u27s functional nesting in the sociocultural context, the paper offers indications of certain basic implications of that way of studying music. The work also touches upon an attempt at the conceptual encompassing of music, not only as note and sound structures mediated by media, but also as a broader cultural product that is exposed to diverse usages and different aims, purposes and functions; of which the popular-fictional feature is certainly a significant one