Ideological Transformation of Science

U prvom dijelu rada raspravlja se o historijskom razvoju fenomena ideologije i o njezinu različitu shvaćanju u modernoj socijalnoj teoriji. U predmodernom društvu glavna karakteristika ideologije i slike svijeta zasnovane na njoj jest njena uklopljenost u religijsko mišljenje. Epoha modernizma karakterizirana je diferencijacijom religijskog i znanstvenog. Moderne sekularne ideologije legitimizacijski princip sada baziraju na znanosti a ne više na religiji. Slijedeći Boudona, moderne sekularne ideologije i slike svijeta zasnovane na njima oslanjaju se na znanost i predstavljaju sisteme mišljenja koji neopravdano proširuju neke znanstvene postavke u one domene u kojima ne mogu važiti. Središnji dio rada ilustrira to shvaćanje ideologije na primjeru interpretacije porijekla Hrvata. Postavke i rezultati istraživanja distribucije genetskih markera i na njima zasnovane historijske rekonstrukcije migracijskih kretanja upotrebljavaju se za objašnjenje iranskog porijekla Hrvata, dakle kao ideološka ekstenzija i transformacija. Koristeći činjenicu da većini publike originalna istraživanja nisu poznata a niti prosječni konzument ima kritički aparat za razumijevanje tih rezultata, stvara se tipična ideologijska legitimizacija bazirana na ekstenziji prostora u kojima te znanstvene postavke ne važe. U završnom dijelu rada pokazuje se kako ideološka ekstenzija znanstvenih principa u područje ljudske slobodne ima za posljedicu sužavanje prostora izbora. “Znanstveni determinizam” suzuje i zamjenjuje područje slobode.In the first part of the paper the historical development of the phenomenon of ideology and different theoretical approaches to understanding of the ideology are discussed. In pre-modern societies the main characteristic of ideological is its incorporation into religious thought. The epoch of modernity is characterized by differentiation of religion from science. The modern secular ideologies do not base their legitimacy principle on religion but on science. The function of religion is taken over by science. Following Boudon modern secular ideologies are understood as systems of thinking on the one hand based on science but in the same time overextending the scope of validity of scientific statements. The middle part of the paper illustrates this understanding of ideology on the example of the interpretation of the origin of Croats. The research and results of the distribution of genetic markers and on that basis derived reconstruction of historical migrations was used to explain the Iranian origin of Croats. Using the fact that the original research is not known to majority of the public and that the average consumer does not have critical instruments to evaluate the scope of the original research, a typical ideological legitimization is created it is based on the extension of the scope of the original research into which it has no validity. In the final part of the paper the argument is developed that the ideological extension of the validity of scientific statements has an intended consequence of limiting the freedom of choice. The “scientific determinism” is intended to replace the sphere of human choices