Religiosity as a Predictor of Value Orientations

Rad polazi od analogije s nalazima Rodneyja Starka da je religioznost dobar prediktor moralnih stavova onda kad je razina religioznosti u okolini visoka, a nije dobar prediktor kad je razina niska. Ovdje postavljamo pitanje što se zbiva s prediktivnom sposobnošću religioznosti u situaciji povećanja religioznosti u Hrvatskoj u postsocijalističkom razdoblju? Hipoteza izvedena iz analogije sa Starkom bila bi da će se prediktivna sposobnost religioznosti povećati, a kontrahipoteza da će se smanjiti jer možemo očekivati da je religioznost u postsocijalističkom razdoblju “manje iskrena”, više produkt konformizma, od one koja je prevladavala u socijalističkom razdoblju gdje je izraz stvarnog uvjerenja. Rezultati potvrđuju prvu hipotezu, religioznost je i u postsocijalizmu dobar prediktor vrijednosnih orijentacija, bolje predviđa spolni konzervativizam i autoritarnost, ali ne i nacionalizam. Razlog zašto ne predviđa i nacionalizam jest u tome što se razina nacionalizma povećala zajedno s religioznošću, a razina ostalih vrijednosti je ostala ista ili se manjila pa se povećao jaz između njih i religioznosti. Longitudinalni podaci iz četiriju istraživanja provedenih u Hrvatskoj u razdoblju od 1985. pa do 2004. upućuju na još jedan zanimljiv nalaz, a to je da je pogrešno zaključivati iz pozitivne korelacije između vrijednosnih orijentacija dobivenih u jednoj vremenskoj točki da će se te vrijednosne orijentacije kretati u budućnosti u istom smjeru. Naši podaci pokazuju da imamo pozitivnu korelaciju, primjerice, između religioznosti i spolnog konzervativizma u svakoj vremenskoj točki, ali se one kreću u obratnom smjeru – religioznost raste, a spolni konzervativizam opada.The paper is based on analogy with Rodney Stark’s findings that religiosity is a god predictor of other moral values when general religiosity level is high but not when it is low. The research question i; what is happening to the predictive capability of religiosity in the post socialist period in Croatia where the general level religiosity increased. The hypothesis derived from Stark would be that the predictive capability of religiosity will increase. Counter hypothesis will say the opposite, namely that the predictive capability of religiosity will go down because the religiosity in post socialism is based on new conformity and consequently „less onesst. The results are more in accordance with the first hypothesis and religiosity is a good predictor of values system, it better predicts gender conservatism and authoritarism but not nationalism. The reason for that is that the level of nationalism went up, in the same direction as religiosity did, and levels of other value orientations went down or stayed the same. As the consequence the gap between the religiosity and other value orientations (except nationalism) has increased. The longitudinal nature of our analysis is offering us another interesting conclusion. The fact that the positive correlation among value orientations exists in one point in time does not mean that they will move in the same direction in the future. For example our data are showing a positive correlation between religiosity and gender conservatism in every particular time point. On the long term these two value orientations are moving in opposite directions: the religiosity is going up and gender conservatism down