Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?

Zadarsko je otočje s historiografske perspektive vrlo slabo istraženo. Pogotovo su sla- bo istraženi rijetko naseljeni ili privremeno naseljeni otoci poput Kornata ili primjeri- ce Babca. Pitanje je mogu li ti otoci pojedinačno, s obzirom na pretpostavljeno siromaš- tvo arhivskih izvora o njima, uopće pridobiti, opravdati i zadovoljiti znanstveni interes suvremene historiografije. Odgovor je, dakako, uvijek pozitivan ako počiva na detaljni- jem preispitivanju poznatih izvora i sustavnom traganju za nepoznatim. Tako se o naslo- vnom problemu do danas tek šturo pisalo na temelju jednog jedinog izvora, koji tobože govori o tome kako su 1627. godine potomci obitelji Civalelli doveli murterske pastire na Kornate, jer je to otočje zbog gusarskih upada opustjelo i ostalo zapušteno. No, pošto je «otkriveno» još niz drugih izvora, na osnovi kojih se mogu izvući bitno drukčiji zaključ- ci, nametnula se potreba za temeljitom redefinicijom tako predloženog rješenja. Proble- mu smo pokušali pristupiti iz raznih perspektiva, i ujedno ga smjestiti u nešto širi pro- storni i vremenski kontekst povijesnih zbivanja. Na taj način pitanje dolaska Murterina i Betinjana na Kornate nije samo pitanje ponovnog rekonstruiranja kronologije i glavnih aktera događajâ, nego je nužno vezano uz uvid u neke druge sadržaje kornatske, zadar- ske i murterske povijesti, kao što je pitanje vlasničko-pravnih odnosa, gospodarske stru- kture ili primjerice socijalnog i demografskog razvoja na promatranom području