On Križevci Ecohistory of the 17th Century

U ovom tekstu autor na temelju neobjavljenih i objavljenih izvora te literature razmatra neke sastavnice križevačkog okoliša s težištem na proučavanju 17. stoljeća. Najveći dio istraživanog područja čini prigorska zaravan, koja je od trupa Kalničke gore nagnuta prema jugu. Težište ovoga rada je na proučavanju temeljnih osobina prirodnih, bioloških i Ijudskih čimbenika križevačkog okoliša tijekom 17. stoljeća. Uz povoljan strateški i prometni položaj, raščlanjen prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološki i mineraloški, odnosno petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi razvitka ovoga kraja u ranome novom vijeku. Iako je ekohistorija u Republici Hrvatskoj tek u počecima svoga razvoja, istraživanja križevačkog okoliša daju po jednoj strani prilog njenom disciplinarnom profiliranju, a po drugoj u historiografiju o Križevcima i okolici uvode moderne historiografske i multidisciplinarne pristupe. Ovaj tekst treba shvatiti tek kao jedno razmišljanje o tome što je do sada učinjeno o proučavanju križevačkog okoliša u 17. stoljeću i u kojim bi se pravcima trebala usmjeravati buduća istraživanja. Treba upozoriti da je iscrpnije proučavanje procesa antropizacije prirode ostavljeno za buduća istraživanja.The author founds his research of the Križevci environment history in the 17th century on some published and unpublished sources. The biggest part of the area researched refers to the Prigorje (Foothills) plateau that stretches southwards from Mount Kalnik. Taking into account strategic and communication positions, indented relief and geological, mineralogical and petrographical structure together with favourable climate and rich waters, one can conclude that in the Early Modern Period this region had optimal conditions for development. The paper should be considered as a contribution to deeper study of the 17th century Križevci and its environment history