Namjera ovog rada je prikazati tijek kaznenog postupka u Mađarskoj i kontinentalnom dijelu Hrvatske na kraju 16tog i početku 17tog stoljeća. Autor obraća pozornost specifičnom povijesnom kontekstu koji okružuje kazneni postupak i otkriva njegovo srednjovjekovno podrijetlo. Budući da nije postojala ideja državnog suvereniteta i iz njega proizašle zakonodavne vlasti, većina postupovnih formi oslanjala se na običajno pravo. Postupak je bio spor i neučinkovit, a kazneni je progon uvijek započinjao privatnom tužbom jer nije postojao javni interes za progonom kaznenih djela. Modernizaciji koju su započeli habsburški vladari na početku 16tog stoljeća s namjerom uvođenja javnog kaznenog progona, čvrsto se suprotstavilo hrvatsko i mađarsko plemstvo ...
U radu se na temelju iskustva tijekom izrade Nacrta Zakona o kaznenom postupku te na temelju teksta ...
Sporedna novčana kazna dodatna je sankcija s naglašenim punitivnim karakterom te se, unatoč njezinoj...
Svaki ustavnopravni poredak, kao svoj idealni cilj, ima želju da svojim izvorima prava uredi sva pit...
Pisati o povijesti kažnjavanja znači promišljati, kritički preispitivati te bolje razumjeti suvremen...
U radu se razmatra pitanje stadija kroz koje prolazi hrvatski kazneni postupak, s posebnim naglaskom...
U radu autor, na temelju izvorne arhivske građe i tadašnjeg tiska, rekonstruira razloge premještaja ...
Uvjetna odgoda kaznenog progona nov je institut kaznenog procesnog prava u Hrvatskoj koji se primjen...
Autorice u radu daju pregled adhezijskog postupka kao pridružene parnice kaznenom postupku u okviru ...
Statutarno kazneno pravo u Europi je bilo primjenjivano u razdoblju srednjeg vijeka, a obilježavao g...
U posljednja tri desetljeća jača interes za žrtvu i njezin položaj i prava u kaznenom postupku. U pr...
Načelo oportuniteta je novost u europskoj kontinentalnoj teoriji i praksi kaznenog procesnog prava. ...
Koncept kvazisudbenog procesa koristi se u općoj teoriji prava da bi se objasnile i vrednovale društ...
U radu se razmatra procesni institut pregovaranje o krivnji koji se u literaturi označava kao konsen...
Načelo svrhovitosti kaznenog progona postaje sve značajnije u hrvatskom kaznenom procesnom pravu. Ko...
U radu se analizira institut o privremenim mjerama i o odgodnom učinku tužbe u svezi sa sporovima za...
U radu se na temelju iskustva tijekom izrade Nacrta Zakona o kaznenom postupku te na temelju teksta ...
Sporedna novčana kazna dodatna je sankcija s naglašenim punitivnim karakterom te se, unatoč njezinoj...
Svaki ustavnopravni poredak, kao svoj idealni cilj, ima želju da svojim izvorima prava uredi sva pit...
Pisati o povijesti kažnjavanja znači promišljati, kritički preispitivati te bolje razumjeti suvremen...
U radu se razmatra pitanje stadija kroz koje prolazi hrvatski kazneni postupak, s posebnim naglaskom...
U radu autor, na temelju izvorne arhivske građe i tadašnjeg tiska, rekonstruira razloge premještaja ...
Uvjetna odgoda kaznenog progona nov je institut kaznenog procesnog prava u Hrvatskoj koji se primjen...
Autorice u radu daju pregled adhezijskog postupka kao pridružene parnice kaznenom postupku u okviru ...
Statutarno kazneno pravo u Europi je bilo primjenjivano u razdoblju srednjeg vijeka, a obilježavao g...
U posljednja tri desetljeća jača interes za žrtvu i njezin položaj i prava u kaznenom postupku. U pr...
Načelo oportuniteta je novost u europskoj kontinentalnoj teoriji i praksi kaznenog procesnog prava. ...
Koncept kvazisudbenog procesa koristi se u općoj teoriji prava da bi se objasnile i vrednovale društ...
U radu se razmatra procesni institut pregovaranje o krivnji koji se u literaturi označava kao konsen...
Načelo svrhovitosti kaznenog progona postaje sve značajnije u hrvatskom kaznenom procesnom pravu. Ko...
U radu se analizira institut o privremenim mjerama i o odgodnom učinku tužbe u svezi sa sporovima za...
U radu se na temelju iskustva tijekom izrade Nacrta Zakona o kaznenom postupku te na temelju teksta ...
Sporedna novčana kazna dodatna je sankcija s naglašenim punitivnim karakterom te se, unatoč njezinoj...
Svaki ustavnopravni poredak, kao svoj idealni cilj, ima želju da svojim izvorima prava uredi sva pit...