Općeprihvaćeni naziv “otac hrvatske književnosti” Marulić duguje ponajprije spjevu Judita. Iako nije najstarija pjesnička knjiga, ni najstariji hrvatski ep, ni najčitanija hrvatska knjiga, Judita je postala zaštitni znak “harvacke” stihotvorbe, dokazavši mogućnost primjene humanističkoga visokoga stila i mjerila u “pučkom”idiomu, i potaknula procvat poezije na hrvatskom jeziku. U Juditi je pjevao u dvanaestercu s četverostrukom rimom koji će funkcionirati kao znamen Marulićeva bašćinstva i intertekstualne prepoznatljivosti. Marula je vodilo geslo: ostati vjeran vlastitim korijenima i istodobno razvijati i ostvarivati duhovna i umjetnička dobra prema europskim kršćanskim kriterijima i vrijednostima. Već za života izazvao je poštovanje, osobi...
U ovom se prilogu raspravlja o povijesnim početcima svjesno planiranoga normiranja hrvatskoga jezika...
Od kratkog osvrta na početke vođenja matičnih knjiga u Europi, koje inicira Katolička crkva, preko d...
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji pro...
Pristup Petru Hektoroviću moguć je preko njegova književnog djela, dakle radova tiskanih u prvom izd...
Svaka rekonstrukcija povijesti ograničena je pisanim izvorima, ali i osobom povjesničara — njegovom ...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
Premda prvi pisani podatak o postojanju pjesama na hrvatskom jeziku potječe iz 1177, godine, a .sust...
Presento in questo contributo la mia traduzione dell’Epistola a papa Adriano VI di Marco Marulić in ...
Pravilo da se pisca i njegovo djelo može shvatiti samo ako ih se promatra u povijesnom kontekstu, u ...
Eine Art des rein quantitierenden Verses, der seit dem 15. Jh. in einigen europäischen Literaturen g...
O nazočnosti kasne gotike, renesanse ili baroka u Dubrovniku čini se prihvatljivim govoriti već nako...
Autor raspravlja o arhitektonskoj plastici na pročelju kuće Nassis u Zadru kao o djelima korčulansko...
U tekstu se ističe profil Marulića kojim se znanstvenici do sada nisu bavili,odnosno svraća se pozor...
L’auteur traite la problème de la peinture médiévale d’enluminures en Dalmatie et des relations arti...
Autor uvodno upozorava na utjecaj hrvatske, albanske odnosno mletačke fonologije na vokalizam raznih...
U ovom se prilogu raspravlja o povijesnim početcima svjesno planiranoga normiranja hrvatskoga jezika...
Od kratkog osvrta na početke vođenja matičnih knjiga u Europi, koje inicira Katolička crkva, preko d...
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji pro...
Pristup Petru Hektoroviću moguć je preko njegova književnog djela, dakle radova tiskanih u prvom izd...
Svaka rekonstrukcija povijesti ograničena je pisanim izvorima, ali i osobom povjesničara — njegovom ...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
Premda prvi pisani podatak o postojanju pjesama na hrvatskom jeziku potječe iz 1177, godine, a .sust...
Presento in questo contributo la mia traduzione dell’Epistola a papa Adriano VI di Marco Marulić in ...
Pravilo da se pisca i njegovo djelo može shvatiti samo ako ih se promatra u povijesnom kontekstu, u ...
Eine Art des rein quantitierenden Verses, der seit dem 15. Jh. in einigen europäischen Literaturen g...
O nazočnosti kasne gotike, renesanse ili baroka u Dubrovniku čini se prihvatljivim govoriti već nako...
Autor raspravlja o arhitektonskoj plastici na pročelju kuće Nassis u Zadru kao o djelima korčulansko...
U tekstu se ističe profil Marulića kojim se znanstvenici do sada nisu bavili,odnosno svraća se pozor...
L’auteur traite la problème de la peinture médiévale d’enluminures en Dalmatie et des relations arti...
Autor uvodno upozorava na utjecaj hrvatske, albanske odnosno mletačke fonologije na vokalizam raznih...
U ovom se prilogu raspravlja o povijesnim početcima svjesno planiranoga normiranja hrvatskoga jezika...
Od kratkog osvrta na početke vođenja matičnih knjiga u Europi, koje inicira Katolička crkva, preko d...
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji pro...