External indebtedness of Croatian banks

U radu su analizirana obilježja inozemne aktive i inozemne pasive banaka koje obuhvaćaju u najvećoj mjeri kreditno i depozitno poslovanje s nerezidentima - stranim fizičkim i pravnim osobama, najviše sa inozemnim bankama. Analizirana je visina i kretanje vanjskog duga Republike Hrvatske u odnosu na bruto domaći proizvod, uvoz, izvoz, međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) itd., a priređen je i osvrt na inozaduživanje banaka koje su zadnjih nekoliko godina značajno povećale sveukupnu zaduženost Republike Hrvatske u inozemstvu. Ukazano je da su banke iskoristile inozemne izvore u najvećoj mjeri za povećanje plasmana, prvenstveno kredita stanovništvu, a manje za financiranje razvojnih projekata i gospodarstva. Na taj način banke su značajno “potrošile”, odnosno iskoristile svoj kreditni kapacitet i kreditni kapacitet Republike Hrvatske. Bez obzira što su banke poboljšale kakvoću svoje aktive, uredno održavale likvidnost i ostvarile izuzetno dobru zaradu, izostali su pozitivni učinci multiplikacije kredita i depozita, ali i prijeko potrebni učinci na rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti koji bi bili ostvareni drugačijom politikom ulaganja inozemnih izvora sredstava.The paper analyses the main characteristics of the foreign assets and foreign liabilities of the banks that to a great extent include credit and deposit activities with non-residents – foreign physical persons and legal entities, mostly with foreign banks. The author in this paper analyses the size and trends of the Republic of Croatia’s external debt with regard to gross domestic product, import, export, international reserve of the Croatian National Bank (HNB), etc. The author also discusses external debt of the banks that have, during the past few years, contributed substantially to the overall external debt of the Republic of Croatia. The autor points out that the banks have used foreign sources mainly for placing citizens’ loans, and less for financing development projects and economy. Thus, the banks have “spent”, i.e. used up their credit capacity as well as the credit capacity of the Republic of Croatia. Regardless of the fact that the banks have improved the quality of their assets, maintained liquidity/solvency and made extremely good profits, there have not been positive effects of the multiplication of credits/loans and deposits nor have there been the awaited effects on the growth of the gross domestic product and employment that otherwise might have been achieved via different foreign resources investment policy