Zootechnical and economic aspects of producing biogas out of pig manure

U istraživanju je korištena gnojovka s dvije svinjogojske farme u okolici Osijeka. Na jednoj od istraživanih farmi sustav uzgoja je na rešetkastom podu (rešetka) pa je količina suhe tvari gnojovke vrlo niska zbog velike količine tehnološke vode koja se koristi za ispiranje kanala. Količina suhe tvari (ST) iznosila je 3,8% i kondicionirana je na 10% suhe tvari dodavanjem krute separirane komponente. Kod svinja držanih na dubokoj stelji (DST) s druge farme, gnoj ima znatno veći udio suhe tvari koji iznosi 19,56%. Dodavanjem vode koncentracija ST svedena je na 10%. Prosječna dinamika stvaranja bioplina iz supstrata DST iznosila je 232,75 ml/dan, a iz supstrata rešetka 105,25 ml/dan. Evidentirana je najintenzivnija proizvodnja kod supstrata iz duboke stelje u vremenskom razdoblju od 5. do 35. dana anaerobne fermentacije s prosječnom dnevnom proizvodnjom bioplina preko 472,44 ml. Kod gnojovke (rešetka) intenzitet proizvodnje bioplina je znatno slabiji, najintenzivnija proizvodnja ostvarena je u vremenskom razdoblju od 2. do 21. dana uz prosječnu dnevnu proizvodnju od 390,92 ml. Ukupno ostvarena proizvodnja bioplina iz 500 ml svinjske gnojovke s 10% ST tijekom anaerobne fermentacije u trajanju od 80 dana iznosila je 18.768 ml (DST), a ukupna ostvarena proizvodnja iz 500 ml svinjske gnojovke s 10% ST 8.415 ml (rešetka). Testiranjem proizvodnje dnevne količine plina a time i ukupne količine plina utvrđena je statistički vrlo visoko značajna razlika (Mann-Whitney; P<0,001) iz čega se može zaključiti da je sastav gnojovke sa steljom pogodniji za proizvodnju bioplina. Istraživanja pokazuju da se iz 1 m3 bioplina može se proizvesti 6,1 kWh električne energije. Na svinjogojskim farmama troši se velika količina električne i toplinske energije. Na istraživanoj farmi s rešetkastim podovima godišnje se utroši 984200 kW električne energije i 433512 m3 zemnog plina. Izgradnjom bioplinskih pogona moguće je stajnjak i gnoj pretvoriti u energiju i na taj način osigurati vlastitu energiju, te smanjiti troškove proizvodnje.Pig manure that was used in the research was obtained on two farms situated near Osijek. The first farm used grid floor system (grid floor), so the amount of manure dry matter was low due to high amount of technological waters used for rinsing the drainage canals.The amount of 3.8% dry matter (DM) was conditioned at 10% of dry matter by adding solid separated component. The second farm used deep litter system (DL) and provided significantly higher amount of dry matter, 19.56%. By adding water, DM concentration was reduced to 10%. The average dynamics of producing biogas out of deep litter (DL) substrates was 232.75 ml/day, and out of grid floor substrates it was 105.25 ml/day. The most intensive production was achieved with deep litter substrates in the period from 5th to 35th day of anaerobic fermentation, when the average daily amount of produced gas reached 472.44 ml. Pig manure from grid floor had weaker intensity of biogas production. The most intensive biogas production was achieved from 2nd to 21st day, with average daily amount of 390.92 ml. Total biogas produced out of 500 ml of pig manure with 10% DM during an 80-day anaerobic fermentation was 18.768 ml (DL), and total biogas produced out of 500 ml pig manure from grid floor with 10% DM was 8.415 ml. By testing daily amounts of biogas and total biogas produced, statistically highly significant difference were determined (p