Herbage productivity, chemical composition and persistence of introduced grass cultivars in mountain area

U Republici Hrvatskoj uvozi se većina sjemena za zasnivanje novih i obnavljanje postojećih travnjaka. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi rodnost, kemijski sastav i održivost 13 introduciranih kultivara trava u brdsko-planinskom području RH. U 2000. godini najveći prinosi suhe tvari (ST) utvrđeni su kod kultivara engleskog ljulja Pimpernel i Calibra, te mačjeg repka cv. Richmond (prosječno 10,5 t/ha). Najniži prinos ST utvrđen je kod blješca (6,35 t/ha), ali ne značajno niži od prinosa ST bezosate stoklase, nacrvene vlasulje, sva tri kultivara klupčaste oštrice, westervoldskog ljulja i mačjeg repka cv. Bilbo (prosječno 7,12 t/ha). U 2001. najveći prinosi ST utvrđeni su kod nacrvene vlasulje, blješca, bezosate stoklase, livadne vlasulje, klupčaste oštrice cv. Okay, engleskog ljulja cv. Pimpernel, te klupčaste oštrice cv. Baraula i Amba (prosječno 14,9 t/ha). Najslabiju produktivnost ST imali su westerwoldski ljulj i talijanski ljulj (prosječno 9,8 t/ha). U 2002. najveći prinos ST utvrđen je kod blješca (12,89 t/ha), a zatim su slijedili bezosata stoklasa i kultivari klupčaste oštrice s 20% nižim prinosom ST od blješca, westervoldski ljulj i mačji repak cv. Bilbo s 24% nižim prinosom ST, kao i oba kultivara engleskog ljulja s oko 30% nižim prinosom ST od blješca. Utvrđene su značajne razlike (P<0.05) među kultivarima u svim praćenim parametrima kemijskog sastava, osim za sadržaj nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET). Najviše sirovih bjelančevina (SB) imali su bezosata stoklasa, talijanski ljulj cv. Bofur, kultivari klupčaste oštrice, blještac, livadna vlasulja, westerwoldski ljulj, mačji repak cv. Bilbo (prosječno 24,78%). Signifikantno najniži sadržaj sirovih vlakana (SV) utvrđen je u westerwoldskom ljulju (18,07%), te u livadnoj vlasulji, talijanskom ljulju i blješcu (prosječno 19,7%). Najveća pokrovnost i najmanja variranja tijekom istraživanja utvrđeni su kod engleskog ljulja cv. Pimpernel, oba kultivara mačjeg repka i klupčaste oštrice cv. Amba i Okay.The seeds for grassland establishment and renovation have been mostly imported into the Republic of Croatia. The aim of the present research was to determine yield, chemical composition and persistence of 13 introduced grass cultivars (cv.) in the hilly mountain area of Croatia. The Lolium perenne cv. Pimpernel and Calibra, and Phleum pratense cv. Richmond had the highest dry matter (DM) yield in the year 2000 (10,5 t/ha in average). Phalaris arundinacea had the lowest DM yield (6,35 t/ha) but not statistically lower than Bromus inermis, Festuca rubra, and all three Dactylis glomerata cultivars, Lolium westerwoldicum and Phleum pratense cv. Bilbo (7,12 t/ha in average). The highest DM yields determined in the year 2001 were obtained from Festuca rubra, Phalaris arundinacea, Bromus inermis, Festuca pratensis, Dactylis glomerata cv. Okay, cv. Baraula, cv. Amba, Lolium perenne cv. Pimpernel, (14,9 t/ha in average). The lowest DM yield had Lolium westerwoldicum and Lolium multiflorum (9,8 t/ha in average). Phalaris arundinacea had the highest DM yield (12,89 t/ha) in 2002. followed by Bromus inermis and Dactylis glomerata cultivars with 20% lower DM yield than Phalaris arundinacea, and Lolium westerwoldicum and Phleum pratense cv. Bilbo which had 24% lower DM yield, while both Lolium perenne cultivars had about 30% lower DM yield in comparison with Phalaris arundinacea. Significant differences (P