Prikaz kliničko-toksikoloških mišljenja izrađenih u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu u 10-godišnjem razdoblju

The aim of this study was to see which harmful substances and which occupational settings most often required toxicological assessment, to evaluate exposure data provided by employers and to see to what extent could this assessment rely on actual measurements of harmful substances in a working environment. We reviewed the documentation that was submitted for toxicological assessment in all patients referred from occupational health physicians between 1992 and 2001. From 1992 to 2001, the Poison Control Centre performed a total of 260 toxicological evaluations of occupational exposure to harmful chemicals. In 162 cases (62 %), measurements of harmful substance concentrations in the working environment would have been of primary significance for the best comparison of potential adverse effects and the level of exposure. The most frequent was exposure to organic solvents in the production line and the use of various paints and varnishes, adhesives and thinners in shoe, chemical and metal-processing industry. Follows exposure to respiratory irritants, mostly in plastic and metal processing. However, measurement data of harmful substances in the working environment were available only in 24 cases, that is, in 9 % of all documents submitted for toxicological assessment. Exposure to organic solvents is characteristic for a large number of work places in industry and small enterprises in Croatia, and it is necessary to carry out a more comprehensive study about the real levels of exposure and modes of effective control. It is important because the EU regulations on the indicative occupational exposure limits (OELs) of harmful substances in the working environment, that will soon be implemented into Croatian legislation, recommend a reduction of maximum allowable concentrations (MAC) for commonly used solvents.Cilj rada bio je utvrditi za koje se štetne tvari i u kojim radnim uvjetima najčešće tražilo kliničko-toksikološko ispitivanje, kakvi su bili podaci o izloženosti dobiveni od poslodavca te dostupnost rezultata ispitivanja štetnosti u radnom okolišu. Pregledana je dokumentacija za izradu kliničko-toksikoloških mišljenja za sve pacijente upućene od liječnika medicine rada u desetgodišnjem razdoblju od 1992. do 2001. godine. U navedenom razdoblju u Centru za kontrolu otrovanja izrađeno je ukupno 260 kliničko-toksikoloških mišljenja za procjenu izloženosti štetnim kemijskim tvarima iz radnog okoliša. U 62 % slučajeva podaci o izvršenim mjerenjima koncentracije štetnih tvari u radnom okolišu bili bi od prvorazrednog značenja za adekvatnu usporedbu potencijalno štetnog učinka i razine izloženosti. Većinom se radilo o izloženosti organskim otapalima tijekom proizvodnje ili uporabe različitih boja, lakova, ljepila i razređivača i to najviše u obućarskoj, kemijskoj i metaloprerađivačkoj proizvodnji. Na drugom je mjestu izloženost nadražljivcima dišnih puteva najviše u proizvodnji i preradi plastičnih masa i obradi metala. Međutim, podaci o štetnostima u radnoj atmosferi bili su dostupni samo u 24 slučaja odnosno u svega 9 % od svih priloženih dokumentacija za izradu toksikološkog mišljenja. Utvrđeno je da je izloženost organskim otapalima karakteristična za veliki broj radnih mjesta u industriji i maloj privredi u Hrvatskoj te je potrebno korisno provesti cjelovitije ispitivanje o stvarnim razinama izloženosti i mogućnostima njihove kontrole. To je posebno važno jer europske norme, koje će se uskoro biti ugrađene u hrvatsko zakonodavstvo, preporučaju dalje sniženje maksimalno dopustivih koncentracija (MDK) za često korištena otapala