Miscanthus biomass production in regards to different applications of sewage sludge

Primjena mulja otpadnih voda kao gnojiva u proizvodnji neprehrambenih proizvoda, poput energetskih kultura, predstavlja alternativni oblik recikliranja hranjivih sastojaka i organskog materijala iz otpada. Pravilnikom o primjeni mulja u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj (Članak 8., NN 38/2008.) propisana je količina od 1,66 t ST mulja godišnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na vrstu poljoprivredne proizvodnje. Brojka od propisanih 1,66 t ST mulja mogla bi biti znatno veća za primjenu u neprehrambenoj proizvodnji, odnosno za gnojidbu energetskih kultura. U energetske kulture spadaju one kulture koje su uzgojene s ciljem proizvodnje biomase koja se potom pretvara u energiju ili se primjenjuju u industrijske svrhe. U jednu od najzastupljenijih višegodišnjih energetskih kultura spada Miscanthus x giganteus (miskantus) te je cilj ovog rada bio utvrditi produkciju njegove biomase u odnosu na aplikaciju četri različite količine mulja (kontrola, 1,66 t/ha, 3,32 t/ha, 6,64 t/ha) kao glavni faktor te rok žetve kao podfaktor (jesen i proljeće). Rezultati rada pokazali su kako nije bilo značajnih razlika u prinosima ST i sadržaju ST između gnojidbenih tretmana unutar pojedinih rokova žetve (P>0.05), već su razlike utvrđene između rokova žetve (P<0.01). U odnosu na jesenski rok žetve, u proljetnom roku došlo je do značajnog pada prinosa ST biomase miskantusa kod svih gnojidbenih tretmana (P<0.01) i to od 46,24 % kod OM6,64 do 48,45 % kod OM1,66. Nasuprot tome, došlo je do rasta sadržaja ST u svim gnojidbenim tretmanima (P<0.01) i to za više od 100 % (106,8 % kod OM6,64, 112,5 % kod OM3,32) i to uslijed prirodnog sušenja nasada miskantusa od studenog do ožujka/travnja.Large amounts of sludge which occur during processing sewage water could be used more efficiently if we would devide their use in the food production from non-food production. Regulation of sludge use in agricultural production in Croatia (Article 8., NN 38/2008.) the prescribed quantity of 1,66 t DM yearly sludge by farmland, no matter the type of agricultural production. Number of prescribed 1,66 t DM could be much larger in use for non-food production, such as fertilization energy crops. In energy crops we assing those crops which are bread with a purpose of biomass production which we converte in energy or we use in industrial purposes. In one of the most represented perennial energy crop we have Miscanthus x giganteus (miscanthus) the goal of this paper was to determine the production of its biomass ratio application in four different sludge amounts (control, 1,66 t/ha, 3,32 t/ha, 6,64 t/ha) as a main factor and the harvest deadline as the main subfactor (autumn and spring). The results of the work showed that there were no significant differences in yields DM and the content DM in between fertilization treatments within individual harvest dates (P > 0.05), but the differences have already been determined between harvest dates (P<0.01). In relation to the autumn harvest period, there was a significant drop in yields in the spring term of DM miscanthus biomass in all fertilization treatments (P<0.01) from 46,24 % at OM6,64 to 48,45 % in OM1,66. In contrast, there has been increase in content DM in all fertilization treatments (P