Influence of lifestyle on the incidence of chronic non-infectious diseases

Nezarazne kronične bolesti su raznolika skupina bolesti koje su definirane kao dugotrajne i sporo napredujuće no glavni su uzrok smrtnosti i obolijevanja stanovništva diljem svijeta. Utjecaj stila življenja itekako djeluje na kronične nezarazne bolesti. Najčešće se uočavaju bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, novotvorine, bolesti dišnog sustava, dijabetes i bolesti probavnog sustava. Faktori rizika koji dovode do ovih bolesti su: tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna konzumacija alkohola i duhana, hipertenzija, pretilost i stres. Današnji način života koji se karakterizira više kao sjedilački način ima utjecaja na pojavnost rizičnih faktora koji se na posljetku razvijaju u kroničan oblik. U Hrvatskoj se procjenjuje da je 93% smrtnosti uzrokovano nezaraznim bolestima, dok SZO smatra da će se do 2030. godine broj umrlih u svijetu od KNB narasti na 52 milijuna godišnje. Kako bi se spriječio rast oboljenja važna je edukacija i rana dijagnostika. Od najranije dobi je bitno stjecati zdrave životne navike kako bi se umanjio rizik od razvoja kroničnih bolesti. U svrhu pisanja ovog rada provedeno je istraživanje kojim se željelo ispitati osobe o njihovom načinu života te kakve imaju svakodnevne navike. Istraživanje je provedeno krajem mjeseca svibnja na 221 ispitanika. Pitanja se odnose na socio-demografske podatke, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost te životne navike i izloženost stresu. Rezultati kod osoba koje su bile anketirane pokazale su da demografska obilježja ne utječu na prehrambene navike i prakticiranje tjelesne aktivnosti. Isto tako, ne postoji razlika u procjeni razine zdravih životnih navika i izloženosti stresu ispitanika u odnosu na demografska obilježja. Rezultati su ukazali da najlošije životne navike imaju ispitanici dobne grupe 35-44 g., a najbolje životne navike ispitanici najstarije dobne grupe (45 i više godina). Također, osobe što žive na selu imaju nešto bolje životne navike. Pošto KNB utječu dugotrajno na zdravlje od najranije dobi, stil življenja pojedinca može se itekako odraziti na pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti. Važno je osvijestiti populaciju na promicanje zdravlja kako bi osobe povećale kontrolu nad svojim zdravljem te ga unaprijedile.Chronic non- infectious diseases are a diverse group of diseases that are defined as long-term and slow-progressing but are a major cause of mortality and morbidity in populations around the world. The influence of lifestyle has a strong effect on chronic non- infectious diseases. Diseases such as cardiovascular disease, neoplasms, respiratory diseases, diabetes, and digestive diseases are most commonly observed. Risk factors that lead to these diseases are: physical inactivity, improper diet, excessive consumption of alcohol and tobacco, hypertension, obesity and stress. Today's lifestyle, which is characterized more as a sedentary lifestyle, has an impact on the occurrence of risk factors that eventually develop into a chronic form. It is estimated that in Croatia 93% of deaths are caused by chronic non- infectious diseases, while the WHO estimates that by 2030, the number of deaths from NCD in the world will increase to 52 million per year. In order to prevent the growth of the disease, education and early diagnosis are important. From an early age, it is essential to acquire healthy living habits in order to reduce the risk of developing chronic diseases. For the purpose of writing this paper, a research was conducted to examine people about their way of life and what their daily habits are. The survey was conducted in late May on 221 respondents. The questions relate to socio-demographic data, eating habits and physical activity, and life habits and exposure to stress. The results of the respondents showed that demographic characteristics do not affect eating habits and physical activity. Likewise, there is no difference in the assessment of the level of healthy living habits and stress exposure of the respondents in relation to demographic characteristics. The results indicated that the worst life habits are in respondents aged 35-44, and the best life habits in respondents in the oldest age group (45 and older). Also, people living in the countryside have slightly better life habits. Since KNB has a long- term effect on health from an early age, an individualꞌs lifestyle can have a profund effect on the incidence of chronic non- infectious diseases. It is important to make the population aware of health promotion in order for people to increase control over their health and improve it