Ovaj završni rad bavi se ljetnikovcima izgrađenima na području Dubrovačke Republike od sredine 15. do kraja 16. stoljeća. U početnim poglavljima objašnjavaju se gospodarski, kulturni i sigurnosni preduvjeti koji su ostvareni za gradnju ljetnikovaca. Zatim se objašnjava utjecaj zemljišnih odnosa na prostor izgradnje ljetnikovaca i sagledava se utjecaj izgradnje ljetnikovaca na oblikovanje dubrovačkog izvangradskog prostora. U idućem dijelu gradnja ljetnikovaca sagledava se iz društvene perspektive. Kroz društvene odnose u renesansnom Dubrovniku objašnjava se kako su ljetnikovce gradili pučani i plemići, govori se o poslovnim aktivnostima koje su im omogućile akumulaciju kapitala potrebnu za izgradnju te o prestižu kao motivu gradnje ljetniko...
Razdoblje rensanse u Istri obilježeno je gospodarskom, ekonomskom te kulturnoumjetničkom stagnacijom...
„Respublica Ragusina“ ili Dubrovačka Republika razvila se iz srednjovjekovne dubrovačke komune koja ...
Palača Sandalja Hranića, izgrađena između 1420. i 1432. godine, stajala je na prostoru današnje Drži...
Ovaj završni rad bavi se ljetnikovcima izgrađenima na području Dubrovačke Republike od sredine 15. d...
Dubrovnik u doba humanizma i renesanse doživljava ekonomski i kulturni vrhunac. U radu se govori o a...
U radu je obrađeno značenje kozmopolitizma na Sredozemlju u ranom novovjekovlju s posebnim naglaskom...
Visok stupanj urbanističkog razvoja i javne arhitekture grada Dubrovnika osobito je bio izražen tije...
Rad se bavi dubrovačkim građanstvom u periodu renesanse na osnovi historiografske literature i objav...
Pod vlašću Mlečana do sredine 14. stoljeća niti crkvena niti svjetovna vlast u Dubrovniku nisu imali...
U radu se govori o jedinstvenoj strukturi društvenog života u vrijeme humanizma i renesanse na našim...
Definicija pojma villa kompleksan je zadatak. Iako se, u usvojenim diskusijama definira kao gospodar...
Perivoj ljetnikovca stare i ugledne dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze u Trstenome, 25 kilom...
Usredotočujući se na problem organizacije strukovnih i religijskih udruženja u razdoblju kasnog sred...
Sveobuhvatnom analizom prikazuju se obilježja ladanjskog sklopa Crijević - Pucić. Analizom ovog lada...
U radu je prikazan povijesni razvoj turizma u Dubrovniku od njegovih početaka pa do Prvog svjetskog ...
Razdoblje rensanse u Istri obilježeno je gospodarskom, ekonomskom te kulturnoumjetničkom stagnacijom...
„Respublica Ragusina“ ili Dubrovačka Republika razvila se iz srednjovjekovne dubrovačke komune koja ...
Palača Sandalja Hranića, izgrađena između 1420. i 1432. godine, stajala je na prostoru današnje Drži...
Ovaj završni rad bavi se ljetnikovcima izgrađenima na području Dubrovačke Republike od sredine 15. d...
Dubrovnik u doba humanizma i renesanse doživljava ekonomski i kulturni vrhunac. U radu se govori o a...
U radu je obrađeno značenje kozmopolitizma na Sredozemlju u ranom novovjekovlju s posebnim naglaskom...
Visok stupanj urbanističkog razvoja i javne arhitekture grada Dubrovnika osobito je bio izražen tije...
Rad se bavi dubrovačkim građanstvom u periodu renesanse na osnovi historiografske literature i objav...
Pod vlašću Mlečana do sredine 14. stoljeća niti crkvena niti svjetovna vlast u Dubrovniku nisu imali...
U radu se govori o jedinstvenoj strukturi društvenog života u vrijeme humanizma i renesanse na našim...
Definicija pojma villa kompleksan je zadatak. Iako se, u usvojenim diskusijama definira kao gospodar...
Perivoj ljetnikovca stare i ugledne dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze u Trstenome, 25 kilom...
Usredotočujući se na problem organizacije strukovnih i religijskih udruženja u razdoblju kasnog sred...
Sveobuhvatnom analizom prikazuju se obilježja ladanjskog sklopa Crijević - Pucić. Analizom ovog lada...
U radu je prikazan povijesni razvoj turizma u Dubrovniku od njegovih početaka pa do Prvog svjetskog ...
Razdoblje rensanse u Istri obilježeno je gospodarskom, ekonomskom te kulturnoumjetničkom stagnacijom...
„Respublica Ragusina“ ili Dubrovačka Republika razvila se iz srednjovjekovne dubrovačke komune koja ...
Palača Sandalja Hranića, izgrađena između 1420. i 1432. godine, stajala je na prostoru današnje Drži...