Kortikalna plastičnost u višejezičnim osobama

Neurološka osnova jezika, od učenja do njegovih funkcija kao što su gramatika i govor do njegovih patoloških problema, tema je znanstvenog istraživanja više od stoljeća. Dosadašnja otkrića uglavnom su povezivala jezik s frontalnim i temporalnim režnjevima korteksa, polazeći od izvorne veze iz 19. stoljeća s Brocinim i Wernickeovim područjem. Višejezičnost, nekoć kritizirana kao "zbunjujući utjecaj na djecu", polako je opisana kao značajni pokretač neuroplastičnih promjena u mozgu. Od pojave funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), sve veći broj studija povezuje višejezičnost sa strukturnim i funkcionalnim promjenama, i to ne samo u primarnoj frontotemporalnoj regiji. Budući da jezik koristi iznimno širok raspon kognitivnih funkcija (od sluha preko obrade do govora), tijekom učenja i korištenja stranog jezika stimulira se široka kortikalna mreža. Zanimljivo je da neuroplastičnost koju izaziva višejezičnost ovisi o nekoliko čimbenika: dobi učenja, kombinaciji jezika, razini tečnosti itd., koji sve vode do značajno različitih prilagodbi u mozgu. Od posebnog medicinskog interesa je veza između višejezičnosti i demencije, jer mnoge studije ukazuju na neuroprotektivni učinak usvajanja jezika i upotrebe drugog jezika. Ovaj pregled sažima neke od najrelevantnijih nalaza na tom području u posljednja dva desetljeća, kao i odabir mišljenja istaknutih stručnjaka na području dvojezičnosti i neurolingvistike.The neural basis of language, from acquisition to its functions such as grammar and speech to its pathological issues, has been under scientific exploration for well over a century. Findings so far have mainly linked language to the frontal and temporal lobes of the cortex, extending from the original 19th century association with Broca and Wernicke’s areas. Multilingualism, once discouraged as a “distracting influence on children” has slowly been described as a major driver of neuroplastic change in the brain. Since the advent of functional magnetic resonance imaging (fMRI), an increasing number of studies have linked multilingualism to both structural and functional changes, not only in the primary frontotemporal region. Since language employs an extremely wide variety of cognitive functions (from hearing to processing to speech), a wide cortical network is stimulated when learning and using non-native language. The neuroplasticity induced by multilingualism, interestingly, seems to be dependent on several factors: age of acquisition, combination of languages, level of fluency etc., all leading to significantly different adaptations in the brain. Of particular medical interest is the link between multilingualism and dementia, as many studies suggest a neuroprotective effect of language acquisition and second language use. This review summarises some of the most relevant findings in the field over the past two decades, as well as a selection of opinions by the prominent experts in bilingualism and neurolinguistics