Differences in the musical preferences of students at the University of Zadar and the University of Zagreb

Glazba se nalazi u samom središtu kulturnog života pojedinca. Ona oblikuje kako osobna tako i kolektivna mišljenja, vjerovanja i vrijednosti, daje smisao svakodnevnom životu, pruža utočište od problema, a usto je i pokretač promjena. Razlike koje se javljaju u odabiru glazbe koju volimo ili ne volimo definiraju nas kao osobu i određuju naše ponašanje, stil života i kulturnu potrošnju. Ovaj završni rad nastoji otkriti veze između različitih osobnih i društvenih odrednica pojedinaca, poput roda, mjesta studiranja, ekonomskog statusa, i glazbenih preferencija koje se javljaju kao posljedica tih istih utjecaja. Populacija čija se struktura glazbenih preferencija ispituje jest studentska. Raznolikost glazbenih ukusa ispitala se provođenjem anketnog istraživanja na prigodnom uzorku od 225 studenata i studentica koji pohađaju Sveučilište u Zadru i Filozofski fakultet u Zagrebu. Između 26 ponuđenih glazbenih žanrova ispitanici su trebali odabrati u kojoj mjeri im se pojedini žanr sviđa, odnosno ne sviđa. Osim toga, ispitan je njihov ekonomski status i obrazovanje roditelja koji su služili kao prediktori koji utječu na glazbene preferencije, polazeći od Bourdieuove teorije homologije. Veza između glazbenog ukusa i sklonosti u sudjelovanju u društvenim promjenama ispitana je percepcijom osobnog utjecaja na donošenje važnih odluka na različitim razinama društva. Prema rezultatima istraživanja, nije utvrđena povezanost između ekonomskog statusa i glazbenih preferencija studenata, no ono što se pokazalo bitnim u biranju omiljenih glazbenih stilova jesu spol, mjesto studija, roditeljsko obrazovanje te religioznost.Music is situated at the very core of an individual's cultural life. It shapes both personal and collective opinions, beliefs and values, it gives meaning to everyday life, provides refuge from problems, and is withal a driver of change. The differences that occur in the choice of music we like or dislike define us as a person and determine our behavior, lifestyle, and cultural consumption. This final paper seeks to uncover the links between different personal and social components of individuals, such as gender, place of study, economic status, and the musical preferences that arise as a result of these same influences. The population whose structure of musical preferences is examined is student. The diversity of musical tastes was examined by conducting a survey on a sample of 225 male and female students attending the University of Zadar and the Faculty of Philosophy, University of Zagreb. Among the 26 music genres offered, the respondents had to choose to what extent they like or dislike a particular genre. In addition, their economic status and parental education which served as predictors influencing musical preferences were examined, with foundations in Bourdieu’s theory of homology. The relationship between musical taste and propensity to participate in social change was examined by the perception of personal influence on important decision-making at different levels of society. According to the results of the research, there is no relationship between the economic status and students' musical preferences, but what has proven important in choosing favorite musical styles are gender, place of study, parental education and religiosity