Intercultural context of the City of Vukovar based on the Work by Pavao Pavličić

Ovaj završni rad proučava na koji je način opisana interkulturalnost u djelu pod nazivom Vukovarski spomenar čiji je autor Pavao Pavličić. Budući da je i pisac rođeni Vukovarac, sve svoje misli i osjećaje, kao i povijesne podatke vezane uz grad, pretočio je u djelo koje opisuje život u Vukovaru kakav je nekoć bio, kakvim ga on pamti. U Vukovarskom spomenaru ispričane su priče koje su odraz nekadašnjeg (su)života različitih manjina u Vukovaru, a sve prikupljene informacije, o razvoju u prošlosti kao i teorijske spoznaje o kulturi i interkulturalnosti, bit će temelj za kasniji prikaz suživota u već spomenutoj autobiografskoj prozi Pavla Pavličića. Zbog svog položaja, Grad Vukovar bio je sjecište brojnih puteva, a samim time i uporište interkulturalnosti. Od samog početka naseljavanja istočnog kraja, u Vukovaru se bilježe različiti narodi i kulture koje su iz stoljeća u stoljeće bile sve raznovrsnije zbog izraženih društveno – političkih prilika u kojima se grad našao tijekom povijesti. Prisustvo brojnih kultura, kao i nacija, o čemu govore brojke popisa stanovništva, pridonijele su razvoju interkulturalizma koji je ponajviše uočljiv kod ostataka arhitektonskih dostignuća i kulturnog nasljeđa ljudi koji su boravili na opisanom području. Kulturno nasljeđe očituje se u govoru i običajima. Navedeno je potvrđeno u Pavličićevu odabranom djelu koje je temelj za obradu interkulturalnosti, o kojoj su također govorili autori Tadić i Zrnić te kasnije Milton Bennett s naglaskom na socijalnu dimenziju jer je za funkcionalan suživot potreban interkulturalni dijalog i osjetljivost o čemu govori Bennettov razvojni model. Promjene u sastavu stanovništva potkrijepljene su podacima autorice Wertheimer - Baletić koja se bavila analizom kretanja stanovništva, a o povijesnim zbivanjima na području Vukovara svjedoče zapisi autora Feletara i njegovih suradnika.This final paper studies how interculturality is described in a work titled Vukovarski spomenar by Pavao Pavličić. Since the writer is a native of Vukovar, he turned all his thoughts and feelings, as well as historical data related to the city, into a work that describes life in Vukovar as it once was, as he remembers it. The book tells stories that reflect the former (co)existence of various minorities in Vukovar and the collected information, on development in the past as well as theoretical knowledge about culture and interculturalism, will be the basis for later representation of coexistence in the previously mentioned autobiographical prose by Pavao Pavličić. Due to its position, the City of Vukovar was the intersection of many roads, and thus a stronghold of interculturalism. From the very beginning of the settlement of the eastern regions, Vukovar has recorded different peoples and cultures that had been increasingly diverse from one century to another due to the pronounced socio – political circumstances in which the city found itself throughout history. The presence of numerous cultures, as well as nations, as evidenced by the census figures, contributed to the development of interculturalism, which is most noticeable in the remnants of architectural achievements and cultural heritage of the people who had lived in the described area. Cultural heritage is also manifested in speech and customs. This is confirmed in Pavličić's selected work that is the basis for examining interculturality, which was also discussed by Tadić and Zrnić and later by Milton Bennett with an emphasis on the social dimension since functional coexistence requires intercultural dialogue and sensitivity, which is included into the Bennett's development model. Changes in population composition are supported by data provided by Wertheimer – Baletić, who analyzed population trends, while Feletar et al. provide us with information on historical events in Vukovar area