Rad ne sadrži naslov na drugom jeziku.

Uloga financijskog izvještavanja, odnosno objavljenih računovodstvenih informacija je vrlo važna za efikasno funkcioniranje tržišta kapitala. Poduzeća koja su obveznici primjene MSFI-jeva posluju u različitim institucionalnim okruženjima i imaju različite interne karakteristike što utječe na njihovo financijsko izvještavanje. Osnovna pretpostavka predmetnog istraživanja jest da se listana poduzeća iz odabranih država srednje i istočne Europe neće u potpunosti pridržavati zahtjeva za objavljivanjem koji su propisani MSFI-jevima u promatranoj 2016. godini. U vrijeme obvezne primjene MSFI-jeva regulatorni okvir financijskog izvještavanja postaje predmet procesa harmonizacije te je prva glavna hipoteza usmjerena na mjerenje uspješnosti de jure harmonizacije. Testiranje prve glavne hipoteze podrazumijeva provođenje "cross country" studije de jure harmonizacije, odnosno provođenje detaljne analize nacionalnih regulatornih okvira financijskog izvještavanja, revizije i korporativnog upravljanja s ciljem njihove usporedbe s važećom regulativom EU-a u 2016. godini. Operacionalizacija prve glavne hipoteze rezultirala je izradom vlastitog indeksa za mjerenje de jure harmonizacije financijskog izvještavanja (IDJH) na razini svake države iz uzorka. Postavljena druga glavna hipoteza je usmjerena na mjerenje razine de facto harmonizacije financijskog izvještavanja koja se definira kao razina usklađenosti listanih poduzeća sa zahtjevima objavljivanja koji su propisani MSFI-jevima. Za ispitivanje usklađenosti financijskog izvještavanja poduzeća sa zahtjevima objavljivanja koji su propisani MSFI-jevima koristile su se dvije metode, odnosno DIS i DII indeks, kako bi se dobila što preciznija i pouzdanija razina de facto harmonizacije financijskog izvještavanja listanih poduzeća iz uzorka. Testiranjem treće glavne hipoteze, odnosno testiranjem regresijskih modela se nastoji doći do odgovora na pitanje o tome koji su to ključni čimbenici koji značajno utječu na razinu usklađenosti poduzeća s MSFI-jevima u vrijeme njihove obvezne primjene. Od 2005. godine provedena je harmonizacija okvira financijskog izvještavanja država članica EU-a uvođenjem obvezne primjene MSFI-jeva za listana poduzeća. Navedenoj regulativi se moraju prilagoditi i sve buduće članice EU-a. Empirijskim istraživanjem su potvrđene sve tri postavljene glavne istraživačke hipoteze. Dokazano je postojanje značajnih razlika u razini de jure harmonizacije financijskog izvještavanja između odabranih država srednje i istočne Europe. Najveća vrijednost IDJH je u Sloveniji gdje iznosi 61, a najniža u Crnoj Gori gdje iznosi 18 u 2016. godini. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u razini de facto harmonizacije financijskog izvještavanja između listanih poduzeća s odabranih tržišta kapitala srednje i istočne Europe u 2016. godini. Prosječna razina de facto harmonizacije koja se mjeri razinom usklađenosti svih poduzeća iz uzorka s MSFI-jevima iznosi 64,62% primjenom DIS, odnosno 65,09% primjenom DII indeksa. Prosječna razina de facto harmonizacije listanih poduzeća je najveća u Sloveniji, a najniža u Crnoj Gori neovisno o metodi mjerenja. Dokazano je da institucionalni čimbenici, i to de jure harmonizacija financijskog izvještavanja na razini svake države iz uzorka, i karakteristike listanih poduzeća (veličina poduzeća i kvaliteta revizije mjerena angažmanom revizorskog društva iz skupine "Velike četvorke" ) predstavljaju značajne čimbenike utjecaja na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja listanih poduzeća s odabranih tržišta kapitala srednje i istočne Europe. Razvoj tržišta kapitala i rast složenosti poslovanja utječu na potrebe korisnika financijskih izvještaja, stoga se regulatorni okvir financijskog izvještavanja mijenja i razvija kako bi utjecajem na računovodstvenu praksu poduzeća odgovorio na promjene u poslovnom okruženju. Stoga se u predmetnom istraživanju posebna pažnja pridaje utjecaju nacionalnog regulatornog okvira financijskog izvještavanja, revizije i korporativnog upravljanja na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja poduzeća, te je i potvrđen statistički značajan i pozitivan utjecaj razine de jure harmonizacije na razinu de facto harmonizacije financijskog izvještavanja u vrijeme obvezne primjene MSFI-jeva. Izvještavanje u skladu s MSFI-jevima podrazumijeva da poduzeća objavljuju one informacije u financijskim izvještajima koje su korisne korisnicima tih financijskih izvještaja pri donošenju odluka o ustupanju resursa poduzećima. Stoga je važno da su korisnici financijskih izvještaja, ali i znanstvenici svjesni da obvezna primjena MSFI-jeva ne podrazumijeva potpunu usklađenost s MSFI-jevima, što je posebice aktualno u bivšim socijalističkim državama srednje i istočne Europe kojima pripadaju i države iz uzorka. U odabranim državama ministarstvo financija ima direktan utjecaj na financijsko izvještavanje poduzeća te se nacionalni regulatorni okviri u većoj mjeri oslanjaju na same zakonske zahtjeve kojima se propisuje obvezna primjena MSFI-jeva, a ne na proaktivni nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva.Financial reporting and accounting information are very important for the efficient functioning of the capital markets. Companies that are required to apply IFRS operate in different institutional environments and have different internal characteristics that affect their financial reporting. The basic assumption of this research is that listed companies from selected countries in Central and Eastern Europe will not fully comply with IFRS mandatory disclosure requirements in 2016. After mandatory implementation and application of IFRS, the regulatory framework for financial reporting becomes the subject of the harmonization, and the first main hypothesis is aimed at measuring the success of de jure harmonization. This implies conducting a "cross country" study of de jure harmonization, i.e., conducting a detailed analysis of national regulatory frameworks for financial reporting, auditing, and corporate governance in order to compare them with valid EU regulations in 2016. The operationalization of the first main hypothesis resulted in the development of its own index for measuring de jure harmonization of financial reporting (IDJH) at the level of each selected country. The second main hypothesis is focused on measuring the level of de facto harmonization of financial reporting, which is defined as the compliance levels of listed companies with IFRS mandatory disclosure requirements. Two methods were used (DIS and DII index) to measure the compliance levels of listed companies with IFRS mandatory disclosure requirements in order to obtain more accurate and reliable levels of de facto harmonization of listed companies in the sample. Identifying the key determinants of companies' compliance levels with IFRS mandatory disclosure requirements requires the regression analysis to be carried out to test the third main hypothesis. Since 2005, the financial reporting framework of the EU Member States has been harmonized by introducing the mandatory application of IFRS for listed companies. All future EU member states need to adapt to this regulation. The results of conducted empirical research show that all three main research hypotheses are confirmed. The existence of significant differences in the level of de jure harmonization of financial reporting between selected Central and Eastern European countries have been confirmed. The highest value of IDJH has Slovenia, 61, and the lowest has Montenegro, where it was 18 in 2016. Results of measuring de facto harmonization confirmed the existence of statistically significant differences in the level of de facto harmonization of financial reporting between listed companies from capital markets from selected CEE countries in 2016. The average level of de facto harmonization measured by the level of compliance of all companies in the sample with IFRS is 64.62% using DIS and 65.09% using the DII index. The average level of de facto harmonization of listed companies is the highest in Slovenia, and the lowest in Montenegro, regardless of the measurement method. It was confirmed that institutional factors, namely de jure harmonization of financial reporting and characteristics of listed companies (company size and audit quality-Big Four), have a statistically significant and positive influence on the level of de facto harmonization of financial reporting of listed companies from selected capital markets. The development of the capital markets and increasing business complexity is changing the needs of users of financial statements, so the regulatory framework of financial reporting is changing and developing in order to respond to changes in the business environment by influencing the company's accounting practices. Therefore, special attention is paid to the impact of the national regulatory framework for financial reporting, auditing, and corporate governance on the level of de facto harmonization of financial reporting of companies, and the research results confirmed that this influence is statistically significant and positive. Financial reporting in accordance with IFRS implies that the company discloses accounting information that is useful to users of its financial statements in making decisions relating to providing resources to that company. Therefore, users of financial statements and also scientists must be aware that the mandatory application of IFRS does not automatically mean full compliance with IFRS, especially in the former socialist countries of Central and Eastern Europe, where the selected countries also belong. The Ministry of Finance directly influences the companies' financial reporting in the selected countries. Their national regulatory frameworks rely more on the legal provisions themselves, which require the mandatory application of IFRS, rather than on proactive institutional oversight that affects companies' compliance with IFRS mandatory disclosure requirements