Statistical view of infant mortality in Croatia from 1999 to 2019

Dojenačko razdoblje je razdoblje od djetetovog rođenja pa do navršenih 365 dana. Stopa dojenačke smrtnosti se računa na 1000 živorođenih na nekom području u nekoj godini. Stopa dojenačke smrti osjetljiv je parametar zdravstvene skrbi, socijalno-gospodarskog i kulturnog okruženja jedne države. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije dojenačku smrt ubrajaju u glavne pokazatelje zdravstvenog stanja kod populacije. Poslije Drugog Svjetskog rata, u Europi se javljaju velike stope dojenačkih smrti. Nakon izuma antibiotika, edukacije populacije o zdravlju, većoj brzi majke o djetetu, postepeno se smanjuje broj dojenačkih smrti. Nakon Drugog Svjetskog rata, 1950.-ih godina, u Hrvatskoj je u godini umiralo oko 10 000 djece, a 1999. godine njih 350. U Hrvatskoj dojenačke smrti se prate od 1874. godine kad je smrtnost bila 295,2 ‰. Smrtnost u Hrvatskoj i u zemljama Europske Unije pada, s tim da Hrvatska ima nešto višu stopu smrtnosti za razliku od Europske Unije. U Hrvatskoj, od 2008. godine vodeći uzroci dojenačkih smrti su respiracijski distres novorođenčeta, fetus i novorođenče na koje djeluju komplikacije posteljice, pupkovine i ovojnica, bakterijska sepsa u novorođenčeta, fetus i novorođenče na koje djeluju komplikacije trudnoće u majke. Neke od županija u Hrvatskoj nisu u godini dana imali niti jedan slučaj dojenačkih smrti, a to su Požeško-slavonska 2014. godine, Ličko-senjska 2012. godine i Šibensko-kninska 2019. godine. Po statističkim podacima, vidimo da većina dojenačkih smrti se dogodi u prvom danu djetetovog života i da češće umiru djeca muškog spola. Medicinska sestra može utjecati na smanjenje stope smrtnosti, tako što educira roditelje o urednim vrijednostima vitalnih znakova, o pravilnom položaju spavanja djeteta, o važnosti dojenja, pravilnoj higijeni i pravilnoj prehrani