U hrvatskoj historiografiji Urota zrinsko-frankopanska detaljno je istražena, međutim likovni izvori su često bili zanemareni. U ovom radu obrađuju se dvije skupine likovnih izvora. Prvu skupinu predstavlja nekoliko grafika koje su nastale u 17. stoljeću netom nakon smaknuća urotnika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Prikazi smaknuća kružili su Europom letcima i brošurama te je njihova svrha bila propagando širenje poruke kojom je vlast htjela pokazati što se događa s onima koji joj se protive. Nakon ovih letaka nastupa zatišje o Zrinskima i Frankopanima sve do pada Bachova neapsolutizma kad je u Monarhiji nastupila veća sloboda govora. Vraćanjem ustavnosti na političku scenu u Hrvatskoj...