Novi izazovi dubrovačke ambijentalnosti

U svakom pokušaju propitivanja i definiranja javnog prostora danas i u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, za vrijeme zlatnog doba Dubrovačkih ljetnih igara, zrcali se duh vremena i aktualna sociopolitička situacija. U socijalističkom uređenju tendencije komercijalizacije i pitanja korištenja, ne i vlasništva javnog prostora, bile su pod isključivom ingerencijom države, dok je u neoliberalizmu pitanje korištenja javnog prostora podređeno slobodnom tržištu, a utjecaj države je nominalan i u praksi izostaje. Nestanak javnog prostora nije samo dubrovački problem, vrlo je čest u suvremenom društvu, kao i propitivanje definicija što ga čini i je li uopće moguć s obzirom na to da područje u javnom vlasništvu ne mora biti i mjesto javnosti i na činjenicu da sociološka funkcija, a ne vlasništvo, definira pojam javnog prostora