Hronična oboljenja kod osoba sa težim oblicima intelektualne ometenosti

Health is one of the most important determinants of quality of life in the general population and for people with intellectual disabilities. Results of numerous studies have cofirmed that there are differences in quality of health between the two groups of people. The aim of this paper is to review the prevalence and profile of chronic diseases in adults with severe intellectual disabilities (moderate, severe and profound intellectual disability), as well as individual risk factors for the development of these diseases. By analysing available studies, it can be concluded that the prevalence of chronic diseases is higher in adults with moderate, severe and profound intellectual disability, compared to people with mild intellectual disability and typical members of the population. Usually cited risk factors for the development of chronic diseases in these individuals are: the existence of a genetic predisposition, obesity or underweight, lack of exercise and inadequate access to health care services. Identificating characteristics of health status of people with severe intellectual disabilities and description of their health needs are necessary steps for improving the health care of these people. As in people with severe intellectual disabilities with growing up comes to the development of various chronic diseases, it is necessary to include these people to preventive health activities in order to improve or maintain existing health conditions, prevent or slow the deterioration of functional abilities of these individuals and prolong their lifespan, as much as possible. Taking into account the influence of many factors on the onset and development of chronic diseases in people with severe intellectual disabilities, interventions aimed at improving the health status of these individuals should be conducted at several levels -from personal level, to broader changes in the health system.Zdravlje predstavlja jednu od najvažnijih determinanti kvaliteta života, kako osoba opšte populacije, tako i osoba sa intelektualnom ometenošću. Postojanje razlike u kvalitetu zdravlja između ove dve grupe osoba potvrđeno je rezultatima brojnih studija. Cilj ovog rada je prikaz učestalosti i profla hroničnih oboljenja kod odraslih osoba sa težim oblicima intelektualne ometenosti (umerenom, teškom i dubokom intelektualnom ometenošću), kao i pojedinih riziko faktora za razvoj ovih oboljenja. Analizom dostupnih studija, može se zaključiti da je učestalost hroničnih oboljenja viša kod odraslih osoba sa umerenom, teškom i dubokom intelektualnom ometenošću, u odnosu na osobe sa lakom intelektualnom ometenošću i pripadnike tipične populacije. Među riziko faktorima za razvoj hroničnih oboljenja kod ovih osoba najčešće se navode: postojanje genetske predispozicije, gojaznost ili pothranjenost, nedostatak fzičke aktivnosti i neadekvatan pristup uslugama zdravtsvene zaštite. Identifkovanje karakteristika zdravstvenog stanja osoba sa težim oblicima intelektualne ometenosti i opisivanje njihovih zdravstvenih potreba predstavljaju neophodan korak u cilju unapređenja brige o zdravlju ovih osoba. Kako kod osoba sa težim oblicima intelektualne ometenosti sa odrastanjem dolazi do razvoja različitih hroničnih oboljenja, potrebno je ove osobe u što većoj meri obuhvatiti preventivnim zdravstvenim aktivnostima kako bi se unapredilo ili održalo postojeće zdravstveno stanje, sprečilo ili usporilo propadanje funkcionalnih sposobnosti ovih osoba i u što većoj meri produžio njihov životni vek. Imajući u vidu uticaj brojnih činilaca na nastanak i razvoj hroničnih oboljenja osoba sa težim oblicima intelektualne ometenosti, intervencije usmerene na unapređenje zdravstvenog stanja ovih osoba trebalo bi da se odvijaju na više nivoa - od nivoa same osobe, do širih promena u zdravstvenom sistemu