Skrb i sustav podrške bolesnicima oboljelim od raka debelog crijeva

Rak debelog crijeva treća je najčešća dijagnoza i druga najsmrtonosnija maligna bolest za oba spola zajedno. Rak debelog crijeva se može podijeliti kao sporadični, obiteljski i nasljedni sindromi. Čimbenici rizika za nastanak raka debelog crijeva na koje se ne može utjecati su rasa i etnička pripadnost, dok oni na koje se može utjecati uključuju pretilost i tjelesnu neaktivnost, zatim prehrambene navike, pušenje, zloupotrebu alkohola i primjenu lijekova. Klasifikacija karcinoma debelog crijeva pomaže utvrditi u kojem je stadiju karcinom i je li se i koliko proširio po tijelu. Najraniji stadij karcinoma debelog crijeva naziva se stadij 0 (vrlo rani rak), a zatim se kreće od stadija I do IV. Trenutna onkološka dijagnostika naglašava nužnost ranog prepoznavanja novotvorina, čak i u asimptomatskoj ili predkanceroznoj fazi. Rano prepoznavanje karcinoma debelog crijeva izuzetno je važno u bolesnika s akutnim simptomima i nepovoljnim tijekom bolesti zbog činjenice da karcinom može uzrokovati ozbiljnu perforaciju crijeva kao rezultat opstruktivnog ileusa. U Hrvatskoj je 2007. godine pokrenut nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ciljna skupina za ovaj program je svaka osoba u dobi između 50 i 75 godina s normalnim rizikom od razvoja raka debelog crijeva. Probir se sastoji od ispitivanja okultnog fekalnog krvarenja (FOBT) u gore spomenutoj skupini. Cilj prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva je podići svijest o ranim znakovima i simptomima bolesti, osigurati veliku pokrivenost programima probira i osigurati odgovarajuću dijagnozu i liječenje. Liječenje karcinoma debelog crijeva uključuje operativni zahvat i primjenu kemoterapije i zračenja. Zbrinjavanje, skrb i sustav podrške bolesnicima oboljelim od raka debelog crijeva zahtijevaju multidisciplinarni pristup nekoliko zdravstvenih područja koji uključuju specijalistu onkologa, interniste, kirurga, radiologa, nutricioniste, psihologa, a medicinska sestra je neizostavni član navedenog tima. Uz mnogobrojne zadaće koje se odnose na zbrinjavanje i skrb bolesnika, medicinska sestra je i koordinator između članova tima pojedinih zdravstvenih područja. Ona je uz bolesnika 24 sata, upoznata je sa stanjem bolesnika i jedna je od glavnih karika u provođenju skrbi bolesnika