Političko komuniciranje u kriznoj situaciji: komuniciranje Vlade RH i Kriznog stožera tijekom pandemije COVID19

Ovaj rad se bavi specifičnim aspektima političke komunikacije, odnosno kriznog komuniciranja tijela izvršne vlasti RH u upravljanju krizom izazvanoj COVID-19 pandemijom. Konkretan cilj rada je istražiti političku komunikaciju Vlade RH i Stožera civilne zaštite RH kao mjerodavnih institucija i njihovu recepciju u javnosti, odnosno primjerenost te komunikacije u odnosu na standarde demokratskog političkog sustava. Pritom se također nastoje utvrditi ključna obilježja, sadržaj i oblici te komunikacije te analizirati učinkovitost odluka i mjera koje su donesene u odnosu na socioekonomsku situaciju. U istraživanju su korištene kvalitativna i kvantitativna metoda analize, komparativna metoda i metoda analize sadržaja, ali i pomoćne metode kao što su induktivna, deduktivna i deskriptivna metoda. U istraživačkom dijelu, uz referentnu literaturu, analizirani su podaci iz sekundarnih izvora poput medijskih online platformi te sadržaji odluka i mjera za suzbijanje epidemiološke situacije. U radu su objašnjeni ključni pojmovi, počevši od institucija sustava, posebice onih mjerodavnih za upravljanje krizom, ključni pojmovi vezani za pandemiju COVID-19, bitni aspekti kriznog komuniciranja te kanali i oblici kriznog i političkog komuniciranja. U istraživanju se krenulo od pretpostavki da je politička komunikacija Vlade RH i Stožera CZ od početka pandemije bila transparentna, pravovremena i s jasnim porukama upućenim ciljanim javnostima te da su se pritom koristili odgovarajućim alatima i medijima kako bi doprli do svih ciljnih skupina. Rezultati istraživanja su u osnovi potvrdili polazne hipoteze, s time da se politička komunikacija pokazala znatno boljom u prvim mjesecima pandemije nego kasnije, kada su se Vlada i Stožer CZ u svojoj komunikaciji manje dosljedno nosili s izmijenjenom situacijom, što je bilo i razmjerno manje u skladu s demokratskim standardima. Zaključuje se da su pozitivna medijska prezentacija i redovno praćenje svih odluka i mjera, koje su predstavnici Stožera i Vlade RH objavljivali, imali obilježja dobre krizne komunikacije, što je u konačnici imalo pozitivan utjecaj na upravljanje krizom.This paper deals with specific aspects of political communication, ie crisis communication of the Croatian executive authorities in the management of the crisis caused by the COVID-19 pandemic. The specific goal of this paper is to investigate the political communication between the Government of the Republic of Croatia and the Civil Protection Headquarters of the Republic of Croatia as relevant institutions and their public reception, ie the adequacy of this communication in relation to the standards of a democratic political system. It also seeks to identify key features, content and forms of communication and to analyze the effectiveness of decisions and measures taken in relation to the socio-economic situation. The research used qualitative and quantitative methods of analysis, comparative method and content analysis method, but also auxiliary methods such as inductive, deductive and descriptive methods. In the research part, in addition to the reference literature, data from secondary sources such as online media platforms and the contents of decisions and measures to combat the epidemiological situation were also analyzed. The paper explains the key concepts, starting with the institutions of the system, especially those responsible for crisis management, key concepts related to the COVID-19 pandemic, important aspects of crisis communication and channels and forms of crisis and political communication. The research started from the assumption that the political communication between the Government of the Republic of Croatia and the CP Headquarters from the beginning of the pandemic was transparent, timely and with clear messages to the target public, and that they used appropriate tools and media to reach all target groups. The results of the research basically confirmed the initial hypotheses, with political communication proving to be significantly better in the first months of the pandemic than later, when the Government and the CP Headquarters dealt less consistently with the changed situation, which was relatively less in line. with democratic standards. It is concluded that the positive media presentation and regular monitoring of all decisions and measures, which were published by the representatives of the Headquarters and the Government of the Republic of Croatia, had the characteristics of good crisis communication, which ultimately had a positive impact on crisis management