Sustainability of Croatian agriculture based on the social indicators of sustainability

Cilj ovog rada je utvrditi u kojoj mjeri je hrvatska poljoprivreda socijalno održiva, te koje se sve mjere poljoprivrednih politika provode u Hrvatskoj. Analizom Zajedničke poljoprivredne politike EU i poljoprivredne politike Hrvatske, utvrđeno je kako se u Hrvatskoj većinom provode mjere izravnih potpora poljoprivrednicima te mjere iz Programa ruralnog razvoja. Analiza socijalne održivosti poljoprivrede provedena je na deset odabranih pokazatelja socijalne održivosti. U analizu je bilo uključeno 20 hrvatskih županija, a iz analize je izuzet grad Zagreb. Istraživanjem je utvrđeno kako Istarska županija ima najodrživije socijalne pokazatelje, dok najmanje održive pokazatelje ima Brodsko-posavska županija. Ostale hrvatske županije na većini pokazatelja ostvarile su prosječan rezultat, što ukazuje na to da je hrvatska poljoprivreda poprilično održiva međutim još uvijek ima mjesta za napredak. Najlošije rezultate županije su ostvarile na sljedećim pokazateljima: broj OPG-ova s više od 4 člana, dostupnost ordinacija obiteljske medicine te dostupnost kulturnih ustanova.The aim of this paper is to determine the extent to which Croatian agriculture is socially sustainable, and to analyze which agricultural policy measures are implemented in Croatia. The analysis of the Common Agricultural Policy of the EU and the Croatian agricultural policy shows that in Croatia most of the measures that are implemented are measures of direct support to farmers and measures from the Rural Development Program. The analysis of social sustainability of agriculture was conducted on 10 selected indicators of social sustainability. All 20 Croatian counties were included in the analysis, and the capital city of Zagreb was excluded because of its specificities. The research established that the County of Istria has the most sustainable social indicators, while the County of Brod - Posavina has the least sustainable indicators. Other Croatian counties achieved an average result on most indicators, which indicates that Croatian agriculture is quite sustainable, but there is still room for improvement. The worst results were achieved on the following indicators: the number of family farms with more than 4 members, the availability of family medicine practices and the availability of cultural institutions