Zdravstvena informacijska pismenost onkoloških bolesnika u Republici Hrvatskoj

Zdravstvena pismenost od iznimne je važnosti u informacijskom društvu i ima značajan utjecaj na dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Rad sadrži pregled definiranja pojma zdravstvene pismenosti, čimbenika koji utječu na zdravstvenu pismenost pojedinca, utjecaja zdravstvene pismenosti na zdravlje pojedinca te primjere programa zdravstvenog opismenjavanja. Istraživanje nastoji odgovoriti na nekoliko istraživačkih pitanja uz pomoć anketnog upitnika koji su ispunili onkološki bolesnici Republike Hrvatske okupljeni u grupama podrške na društvenim mrežama. Sam cilj istraživanja jest steći uvid u stavove i informacijska ponašanja onkoloških bolesnika, kao i prepoznavanje problema i ponašanja koji ukazuju na nisku razinu zdravstvene pismenosti ispitanika. Rezultati su pokazali da ispitanici i dalje najčešće koriste liječnike kao izvor zdravstvenih informacija, a njima ujedno i najviše vjeruju i smatraju ih najkorisnijima. Pri biranju izvora im je najvažnije da im je izvor lako dostupan, a pronađene informacije će provjeriti negdje drugdje i tako se uvjeriti u njihovu točnost. Istraživanje je pokazalo da spol najviše utječe na sam stav ispitanika prema informacijama, pa su tako muškarci izrazili sklonost izbjegavanju informacija te su rekli da ih previše informacija opterećuje. Nisu vidljive druge razlike u rezultatima ovisno o spolu, dobi, stupnju obrazovanja ili vremenu proteklom od dobivanja dijagnoze.Health literacy is extremely important in information society and has great impact on the well-being of both individuals and the society as a whole. This paper provides an overview of the different definitions of health literacy, factors that affect it, the influence of health literacy on the health of patients and it shows examples of successful health literacy programs. The research aims to answer several research questions with the help of a questionnaire that was filled out by Croatian cancer patients that are members of various support groups on social media. The aim of the research is to observe the attitudes and information behaviours of cancer patients as well as recognise the problems and behaviours that indicate insufficient health literacy. The results show that participants still consider doctors their primary sources of health information, they also trust doctors the most and consider them the most useful. The most important factor when chosing a source of information is that it is easily accessible and they will double-check information they find in other sources to make sure it is credible. The results show that gender affected the attitudes towards information the most as men said that too much information is a burden and that they tend to avoid information more often than women do. No other differences with regard to gender, age, education or time passed since being diagnosed were observed