Big Data: how we got to the BigData and where are they taking us

Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga stroja, udvostručila se tek nakon 50 godina. Danas postojeću količinu informacija udvostručimo svake 3 godine pa je već mjerimo u eksabajtima. Tako velike količine podataka promijenile su i način na koji koristimo, ali i obrađujemo podatke. Sa sigurnošću možemo reći da smo u tijeku jedne nove velike revolucije koja ima i svoje prigodno ime Big Data – Veliki podatci. Iako su termin osmislili znanstvenici iz područja poput astronomije i genomije, Veliki podatci su posvuda. Oni su istovremeno i resurs i alat čiji je glavni zadatak informiranje. Ali, koliko god nam mogu pomoći bolje razumjeti svijet oko nas, ovisno o tome kako se njima upravlja i tko njima upravlja, mogu nas odvesti i u nekome drugome smjeru. Iako nam se brojke koje se vežu uz Velike podatke mogu u ovom trenutku činiti enormnima, moramo biti svjesni činjenice da će količina onoga što možemo prikupiti i obraditi uvijek biti samo djelić informacija koje zaista postoje na svijetu (i oko njega). No, od nečega moramo početi