Prevođenje neologizama u distopijskoj književnosti: leksičke inovacije u romanu Brave New World Aldousa Huxleyja i njegovom hrvatskom prijevodu

This study deals with the word formation and translation of neologisms in dystopian literature based on the example of Aldous Huxley's novel Brave New World and its Croatian translation by Vlada Stojiljković (Divni novi svijet). Its aim is to provide an insight into lexical innovation in dystopias and their translations by relying on Millward's (2007) theory of dystopian word formation. Based on Millward’s theoretical model, the study hypothesizes that coinage is the least frequent, and derivation the most frequent word formation process among source text neologisms. The third hypothesis states that literal translation and lexical creation are the most productive translation procedures. The research consists of extracting source text neologisms and their translations and analyzing the employed word formation processes and translation procedures. The findings show that compounding is the most prolific creation process in source text neologisms, while coinage and conversion are not used at all. The extracted neologisms are mostly rendered through literal translation and borrowing. The scope of this research is limited to the analyzed novel – future research could include other dystopian novels and their translations, or other aspects of the translation of dystopian neologisms, such as the translator’s attitudes or the social context of translation.Tema je ovog istraživanja tvorba riječi i prijevodne strategije u distopijskoj književnosti na primjeru romana Brave New World Aldousa Huxleyja i njegovog hrvatskog prijevoda prevoditelja Vlade Stojiljkovića (Divni novi svijet). Cilj je istraživanja pružiti uvid u leksičke inovacije u distopijama i njihovim prijevodima oslanjajući se na teoriju o tvorbi riječi u distopijama koju iznosi Millward (2007). Na temelju spomenutog teorijskog modela u istraživanju se pretpostavlja da je stvaranje potpuno novih kovanica najmanje zastupljen, a izvođenje najzastupljeniji način tvorbe neologizama u izvornom tekstu. Treća hipoteza pretpostavlja da su doslovan prijevod i leksička kreacija najproduktivniji prijevodni postupci. Istraživanje se sastojalo od izdvajanja izvornih neologizama i njihovih prijevoda te analize upotrijebljenih procesa tvorbe riječi i prijevodnih strategija. Rezultati su pokazali da je slaganje najučestaliji način tvorbe izvornih neologizama, dok stvaranje potpuno novih kovanica i konverzija uopće nisu upotrebljavani. Izdvojeni neologizmi većinom su prevođeni putem doslovnog prijevoda i posuđivanja. Opseg ovog istraživanja ograničen je na analizirani roman – buduća istraživanja mogla bi uključivati druge distopijske romane i njihove prijevode ili druge aspekte prevođenja neologizama u distopijama, poput stavova prevoditelja i društvenog konteksta prevođenja