Kinematički model sporoga klizišta Kostanjek (grad Zagreb, Hrvatska)

The interpretation of landslide kinematics provides important information for those responsible for the management of landslide risk. This paper presents an interpretation of the kinematics of the slow-moving Kostanjek landslide, located in the urbanized area of the city of Zagreb, Croatia. The sliding material (very weak to weak marls, often covered with clayey topsoil) exhibits plastic, rather than rigid behavior. Due to this reason, and low landslide velocities, landslide features, such as main scarps or lateral flanks, are barely noticeable or do not exist in most of the landslide area. The data used for the kinematic interpretation were obtained from 15 GNSS sensors, for the period of 2013-2019. The monitoring data revealed a different spatial and temporal distribution of landslide velocities, resulting as a consequence of geomorphological conditions and forces that govern the landslide movements. Temporally, eight periods of faster movements and seven periods of slower movements were determined. Spatially, velocities measured in the central part of the landslide were higher than on its boundaries. The interpretation of the surface (horizontal and vertical) displacements and the direction of movement reveal a new insight into the engineering geological model and provide important information for the management of the Kostanjek landslide risk.Interpretacija kinematičkoga modela klizišta važan je podatak pri procjeni ugroženosti za stanovnike, građevine i infrastrukturu na području klizišta. Ovaj članak opisuje interpretaciju kinematičkoga modela sporoga klizišta Kostanjek, koje se nalazi u gradu Zagrebu. Materijali u klizanju (vrlo slabi do slabi lapori, često prekriveni glinovitim pokrivačem) uglavnom pokazuju plastično ponašanje. Zbog toga, a i zbog male brzine klizišta, dijelovi klizišta kao što su glavna pukotina ili bokovi klizišta izostaju ili nisu jasno izraženi na površini terena. Podatci korišteni za interpretaciju kinematičkoga modela prikupljeni su s 15 GNSS uređaja, u razdoblju između 2013. i 2019. godine. Podatci praćenja upućuju na različitu prostornu i vremensku raspodjelu brzina, koja je posljedica geomorfoloških uvjeta te sila koje uzrokuju gibanje klizišta. Vremenski je moguće raspoznati osam razdoblja bržega gibanja i sedam razdoblja sporijega gibanja, dok su prostorno veće brzine izmjerene u središnjemu dijelu klizišta nego na njegovim rubovima. Rezultati interpretacije horizontalnih i vertikalnih pomaka te smjerova gibanja upućuju na novi inženjerskogeološki model klizišta te pružaju važne podatke za prostorno planiranje i civilnu zaštitu