Attitudes of scrub nurses on the impact of stress in the work environment on quality of life

Cilj: Utvrditi odnos najčešćih stresora u radnom okruženju sa kvalitetom života medicinskih sestara i tehničara. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno anonimnom anketom među medicinskim sestrama i tehničarima KBC Zagreb. Analizirani su najčešći stresori, strategije suočavanja sa stresnim situacijama i kvalitetom života. Kvalitetu života ispitanici su procjenjivali koristeći skraćenu verziju Upitnika kvalitete života te Upitnik o stresu. Rezultati: U istraživanje je uključeno ukupno 127 ispitanika prosječne dobi 35,5±8,6 godina. Udio žena bio je 58%. Na domenama kvalitete života ispitanici su postizali prosječno visoke razine skalnog maksimuma od 71 do 79%. Srednji rang izmjerenog stresa za žene je bio 81,6, a za muškarce 39,42. P<0.001. Ukupni skor nošenje sa stresom (%), kod žena iznosi 70,91, a kod muškaraca 54,36. P=0.012. Statistički značajan (P<0.001) viši skor zabilježen je kod muškaraca na svim domenama kvalitete života. S obzirom na oblik organizacije radnog vremena statistički značajno protektivno djeluju rad u smjeni „12-24-12-48“ i „u dvije smjene (jutarnja, podnevna).“ Zaključak: Značajan je udio ispitanika sa izraženom visokom razinom stresa među medicinskim sestrama te one imaju nisku razinu nošenja sa stresom. Istodobno, percepcija vlastitog zdravlja i kvalitete života ispitanika je zadovoljavajuća pri čemu muški ispitanici ostvaruju viši skor u svim domenama te kad je u pitanju nošenje sa stresom. Postoji značajna povezanost duljine trajanja staža i ukupnog stresa, kao i izražene razlike u stresu, nošenju sa stresom i kvalitete života između muškaraca i žena.Objective: To determine the relationship of the most common stressors in the work environment with the quality of life of nurses. Materials and methods: The survey was conducted using an anonymous questionnaire among nurses of University hospital Centre Zagreb. The survey analyzed the most common stressors, strategies of coping with stressful situations and quality of life. Respondents estimated their quality of life using an short version of the Quality-of-Life Questionnaire and the Stress Questionnaire. Results: A total of 127 respondents of an average age of 35.5 ± 8.6 was included in the study. In the domains of the quality of life, respondents achieved high levels of a scale maximum of 71 to 79%. The mean rank of measured stress for women was 81.6 and for men 39.42 (P <0.001). The total score of coping with stress (%) was 70.91 for women and 54.36 for men (P = 0.012). A statistically significant (P