ANALYSIS OF THE POSSIBILITY OF ENCOURAGING ECOLOGICAL AGRICULTURE IN CROATIA USING MARKET ORIENTED AGRI-ENVIRONMENTAL POLICIES

Ekološka poljoprivreda jedna je od djelatnosti koja ima potencijal smanjenja negativnih, a povećanja pozitivnih eksternalija poljoprivrede. Zagađenje okoliša uslijed neodrživih poljoprivrednih praksi najčešći je primjer negativnih eksternalija, a nastoji se spriječiti uvođenjem ekoloških poreza koji omogućuju pozitivno djelovanje na okoliš i potiču na usvajanje koncepta održivog razvoja. Vrsta ekoloških poreza koji se uvode kako bi se subjekti koji onečišćuju okoliš opteretili onim troškovima koji nastaju za cijelu zajednicu zbog njihove aktivnosti, nazivaju se Piguovi porezi, dok se za internalizaciju pozitivnih eksternalija koriste Pigouove subvencije. Europska unija je prepoznala potencijal korištenja tržišnih mjera namijenjenih razvoju ekološke poljoprivrede. Stoga se Zajednička poljoprivredna politika sve više usmjerava prema značajnijem korištenju mjera i politika temeljenih na principima načela „onečišćivač plaća“ („polluter-pays“) i načela „poticanja“ („provider-gets“). Cilj ovog rada je analizirati tržišno orijentirane poljoprivredno-okolišne mjere Zajedničke poljoprivredne politike EU i potencijal ovih mjera u poticanju razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. U radu će se usporediti pokazatelji ekološke poljoprivrede i poljoprivrednog zagađenja te korištenje tržišno orijentiranih poljoprivredno-okolišnih mjera u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije. Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija najvažniji su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske koji mogu apsorbirati izvozni potencijal hrvatskih ekoloških proizvoda, stoga će se pokazatelji ekološke poljoprivrede usporediti upravo s tim zemljama. Na temelju deskriptivne analize podataka o rasprostranjenosti ekološke poljoprivrede i korištenih tržišnih poljoprivredno okolišnih mjera u analiziranim zemljama donijet će se zaključci o potencijalu ovih mjera za smanjenje poljoprivrednog onečišćenja i povećanje javnih dobara koje osigurava poljoprivreda. Dobiveni rezultati omogućit će precizniji uvid u trenutno stanje i razvojne potencijale ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.Organic farming is one of the activities that has the potential to reduce the negative and increase the positive externalities of agriculture. Environmental pollution due to unsustainable agricultural practices is the most common example of negative externalities, and efforts are being made to prevent by the introduction of environmental taxes that enable a positive impact on the environment and encourage the adoption of the concept of sustainable development. The type of environmental taxes that are introduced to burden those who pollute the environment with the costs incurred for the whole community due to their activities are called Pigou taxes, while Pigou subsidies are used to internalize positive externalities. The European Union has recognized the potential of using market measures intended for the development of organic agriculture. Therefore, the Common Agricultural Policy is increasingly geared towards the more significant use of measures and policies based on the „polluter-pays“ principle and the „provider-gets“ principle. The aim of this paper is to analyze market oriented agri-environmental measures of the EU Common Agricultural Policy and the potential of these measures in encouraging the development of organic agriculture in Croatia. The paper will compare indicators of organic agriculture and agricultural pollution and the use of market oriented agri-environmental measures in Croatia and selected European Union countries. Germany, Austria, Italy and Slovenia are the most important foreign trade partners of Croatia that can absorb the export potential of Croatian organic products and therefore the indicators of organic agriculture will be compared with these countries. Based on a descriptive analysis of data on the prevalence of organic farming and market agri-environmental measures used in the analyzed countries, conclusions will be drawn on the potential of these measures to reduce agricultural pollution and increase public goods provided by agriculture. The obtained results will provide a more precise insight into the current state and development potentials of organic agriculture in Croatia