The Role and Action of Foreign Muslim Volunteers in the War of Croats and Muslims in Bosnia and Herzegovina 1992 - 1994

Bosna i Hercegovina po svom državnom ustroju i društvenoj strukturi danas je jedna od najkompleksnijih zemalja na svijetu. Njezina je povijest ispunjena tragičnim događajima i burnim prevratima, a izostanak državotvorne tradicije posebno je otežao proces izgradnje stabilne političke strukture i funkcionalnog društva. Moderna je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta u kojima žive tri konstitutivna naroda: Hrvati, Bošnjaci1 i Srbi te se u najnovije vrijeme često raspravlja o (ne)ravnopravnosti i (ne)održivosti takve asimetrične koncepcije. Pri svakoj takvoj debati treba imati na umu da je postojeće političko i društveno stanje u najvećoj mjeri stvoreno Daytonskim sporazumom, čiji Aneks 4 funkcionira kao Ustav BiH.2 Taj je mirovni sporazum okončao rat koji se od 1991. do 1995. g. vodio na području BiH te je za razumijevanje suvremenih događaja neophodno poznavati tijek i fenomenologiju toga sukoba. S obzirom da je trenutno aktualno pitanje položaja i suživota Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, za konstruktivnu je raspravu potrebno sagledati genezu njihovog odnosa, s posebnim osvrtom na posljednji rat. U hrvatskom javnom diskursu uvriježene su pretpostavke o navodnom dugogodišnjem savezništvu i prijateljskim odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su bezrazložno prekinuti 1993. g. te se rijetko ulazi u dublju analizu uzroka te pojave. Također, smatra se kako su Bošnjaci najviše stradali u ratu i bili izloženi najvećoj agresiji. Ovaj rad nastoji preispitati te osnovne postavke, pri čemu se u fokus stavlja vjersko-politička pozadina bošnjačkih aktivnosti, koja najplastičnije ocrtava njihova stvarna očekivanja i namjere. Iz više su razloga kao središnji motiv odabrani mudžahedini, odnosno strani muslimanski dobrovoljci koji su se uključili u rat u BiH. Prije svega, njihova je prisutnost i djelovanje u BiH iznimno zanimljiva i kontroverzna tema o kojoj se nedovoljno javno govori, a aktualna je u odnosu na svjetske događaje. Također, na temelju praćenja mudžahedinske pokretljivosti na kritičnim ratnim područjima mogu se donijeti važni zaključci o razlozima, tijeku i karakteru hrvatsko-bošnjačkog rata. U ovome su radu sažeti najvažniji podatci koji mogu ponuditi odgovore na navedenu problematiku. Cijelo se istraživanje temelji na postojećoj i javno dostupnoj literaturi, kao i na izvornim dokumentima korištenima u sudskim procesima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, a koji su dostupni u bazi podataka na internetskim stranicama tog suda. 1 U narednim će se poglavljima za označavanje naroda koji se danas naziva Bošnjacima koristiti naziv Muslimani, koji je bio u aktivnoj upotrebi tijekom najvećega dijela razdoblja koje se u ovome radu obrađuje. 2 Pri tome se ne smije zanemariti činjenica da je izvorni Dayton i pogotovo Ustav Federacije BiH do danas bitno izmijenjen brojnim intervencijama i amandmanima Visokoga predstavnika međunarodne zajednice za Bi